Zalogaji sreće: Kojom hranom ublažiti tugu, ljutnju, umor?

Jeste li ikada pomislili da hranom utječete na svoja emotivna stanja? Dr. Sandi Krstinić, autor knjige 'Neuronutricionizam – prehrana prema emocijama', otkriva koliko su namirnice važne u stvaranju neurotransmitora u mozgu koji svaki za sebe potiče točno određene osjećaje. A može i obrnuto: nekim zalogajima spriječit ćete bijes, tugu, melankoliju

Više nije tajna da čokolada dobro djeluje na raspoloženje potičući mozak da otpušta hormon sreće. No istraživanja idu dalje i znanstvenici otkrivaju da sva hrana koju jedemo utječe na lučenje određenih neurotransmitora u mozgu, a oni pobuđuju određene emocije. To znači da bismo odabirom hrane mogli ublažiti različite negativne emocije, odnosno potaknuti pozitivne. Time se bavi i domaći stručnjak dr. Sandi Krstinić koji je obuhvatio saznanja o ovoj temi u knjizi Neuronutricionizam – prehrana prema emocijama.

Jeste li, primjerice, znali da blago kisela hrana poput kefira, sira i drugih mliječnih proizvoda može ublažiti ljutnju inhibirajući tvari u mozgu koje je izazivaju? Ili da mesna i slana hrana zbog udjela proteina koji potiču stvaranje neurotransmitora akcije – noradrenalina, ublažava tjeskobu i depresiju?

Ako ste pak tužni, često ćete instinktivno posegnuti za slatkim ili jelima od žitarica jer složeni ugljikohidrati potiču lučenje serotonina, hormona zaslužnog za osjećaj sreće i optimizma. Kako iskoristi hranu za psiho-fizički boljitak, dr. Krstinić objašnjava na stranicama svoje knjige dijeleći namirnice ne prema njihovu sastavu, već prema utjecaju na sintezu neurotransmitora i time na nastanak osjećaja.

Četiri skupine namirnica

U prvu skupinu ubrajaju se namirnice koje potiču sintezu dopamina, neurotransmitora koji nas stabilizira i potiče dobro raspoloženje. To su voće, povrće i mala količina alkohola. U drugu skupinu idu namirnice noradrenalinskog tipa, tj. one koje potiču sintezu neurotransmitora odgovornog za povećanu energiju, volju i polet. Treba ih uzeti u stanju bezvoljnosti ili tjeskobe. To su proteini iz ribe i mesa. Bolji je odabir bijelo meso jer istovremeno potiče sintezu hormona sreće, dok će nas crveno meso potaknuti na agresiju i bijes.

Treća skupina namirnica je serotoninskog tipa. To su one koje potpomažu nastanak hormona sreće koji nam je potreban u trenucima tuge i melankolije. Tomu će pomoći žitarice, masnoće i slatkiši. Žitarice možemo obilato konzumirati, no prednost treba dati cjelovitima. Zbog visokog udjela vlakana njihove aktivne tvari kontinuirano se otpuštaju u krv.

Od jutra do večeri

Četvrta skupina namirnica potiče sintezu GABA neurotransmitora koji umiruje ljutnju. To su prije svega mlijeko, jogurt, kefir, sir, mliječni namazi i slično. Ako su ove namirnice bogate masnoćama, njihovo se djelovanje širi i na umanjivanje tuge. U svojoj knjizi dr. Krstinić navodi i takozvani peti element, vodu, koju treba uzimati stalno, bez obzira na emotivna stanja, jer potiče mentalnu i fizičku dobrobit, a odmah iza nje su sjemenke i orašasti plodovi koji potiču funkcije mozga.

Prema autoru ove knjige, emocije se tijekom dana izmjenjuju u ciklusima i to bi trebalo osvijestiti. Stoga bi dan trebalo početi obrokom na bazi mliječnih proizvoda jer se svi, kaže on, budimo s 'fiziološkom ljutnjom duha'. Ako se budimo nešto kasnije i dobro smo naspavani, mliječnim namirnicama treba dodati i ugljikohidrate.

Kako se dan približava podnevnu, jutarnju ljutnja ustupa mjesto prijepodnevnoj dominaciji tuge pa u mozgu treba povećati razinu serotonina, što ćemo postići konzumiranjem kruha, peciva, tjestenine, riže, krumpira i mahunarki. Poslijepodne zapadamo u fiziološku tjeskobu i bezvoljnost, u čemu pomaže proteinski obrok od ribe ili bijelog mesa.

Predvečer, kad nastupi umor, a dan još nije gotov, prednost treba dati crvenom mesu jer ima adrenalinsku komponentu koja potiče energiju, savjetuje autor. Zaključuje da su osjećaji koje proživljavamo veoma raznoliki pa je jasno da i prehrana s obzirom na emocije treba biti raznolika. Tada ni naše tijelo ni duša neće ostati ni bez jedne važne hranjive tvari.

Iva Jerković

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci