Za i protiv paleolitske prehrane

U posljednje vrijeme sve je popularnija paleolitska prehrana koja promovira veći unos proteina u obliku mesa, divljači i povrća te zdravih masnoća. Evo što o njoj kaže nutricionistkinja Lejla Kažinić Kreho

Paleolitska prehrana nalik je prehrani naših predaka prije 10.000 godina. Ovaj režim pokušava oponašati jelovnik za koji smo evolucijski programirani. No je li ga moguće provesti u 21. stoljeću, kada su se promijenile ne samo naše prehrambene navike nego i tjelesna aktivnost? Naš je predak lovio, trčao, jeo meso i povrće bez kemikalija, no danas se naš okoliš uvelike promijenio...

ZA Paleolitska prehrana pridonosi gubljenju suvišnih kilograma. Klinička istraživanja pokazuju da je učinkovita u liječenju metaboličkog sindroma, debljine, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa. Budući da takva prehrana isključuje rafinirane namirnice i dodane šećere, može pridonijeti i sprečavanju karcinoma jer se smatra da višak šećera u tijelu pogoduje stvaranju kancerogenih stanica. No nemamo dovoljno kliničkih istraživanja koja bi to potvrdila.

Unos plave divlje ribe, sjemenki i orašastih plodova opskrbit će naše tijelo zdravim omega-3 esencijalnim kiselinama koje imaju protuupalno djelovanje.

PROTIV Od 50-ih godina prošlog stoljeća do danas kreirano je 3500 kemikalija koje svakodnevno unosimo zajedno s hranom. Neke od njih zovemo ksenoestrogenima. Riječ je o kemikalijama koje imitiraju prirodne hormone i tako narušavaju hormonsku ravnotežu u tijelu, što može izazvati brojne bolesti. Meso proizvedeno na moderan način često sadržava antibiotike i hormone rasta koji se danas ‘optužuju’ za porast broja karcinoma prostate, dojke i debeloga crijeva.

Stoga jesti na takav način može biti skupo jer je organski proizvedeno meso skuplje i manje zastupljeno te stoga mnogima i nedostupno. Iako paleolitska prehrana ima evolucijsku logiku, naše se tijelo ipak tisućama godina prilagođavalo novim životnim okolnostima, a samim time i drukčijim nutrijentima. Zato može izazvati nutricijske nedostatke. Naš je predak jeo divljač, ribu netom ulovljenu iz nezagađenih voda, tek ubrano povrće, sjemenke. Jednake namirnice jedemo i danas, ali kvaliteta im se promijenila jer su višestruko obrađene, osiromašene te s brojnim aditivima.

Upravo zato paleolitska prehrana u današnjemu modernom vremenu itekako može biti nepraktična pa ju je dugoročno teško u potpunosti slijediti. Potencijalno opasnim smatram i dugoročan svakodnevni unos proteina životinjskog podrijetla koji imaju kiseli pH. Ne uzimamo li dovoljno alkalne hrane, paleolitska prehrana može izazvati preveliku kiselost tijela, što može negativno utjecati na zdravlje unutarnjih organa, posebice bubrega i jetara. Također, može izazvati manjak kalcija i vitamina D. Takva prehrana može dovesti i do zatvora, odnosno neučinkovitog izbacivanja štetnih tvari iz tijela.

Lejka Kažinić Kreho

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci