Za i protiv kave

Desetljećima se lome koplja oko toga je li kava za nas dobra. Iako će nam mnogi stručnjaci savjetovati da je tijekom detoksikacije preskočimo, u sve druge dane, kažu znanstvenici i liječnici, donosi više koristi nego štete – pod uvjetom da je dobro podnosimo

Prosjek - dvije, tri šalice

Je li kava dobra za naše zdravlje ili nam šteti, trebamo li je piti i u kojim količinama? Većina onih koji su se kavom bavili isključivo kao namirnicom, a ne kao društvenim fenomenom slaže se da nam jedna do tri šalice kave dnevno čak koriste.

Kako napominje magistra nutricionizma Sandra Krstev Barać iz nutricionističkog savjetovališta Vitaminoteka, kava je vrlo složeno piće koje u svom sastavu ima stotine različitih supstancija, od kojih je najpoznatiji kofein. Prosječni konzument dnevno unese 280 miligrama kofeina, što odgovara količini sadržanoj u dvije do tri šalice kave. „Prekomjerno uživanje kave može izazvati simptome fiziološke i psihičke ovisnosti jednom kad kavopija naglo prestane s konzumacijom“, ističe nutricionistkinja.  

Utjecaj na krvni tlak

„Za većinu ljudi jedna do tri šalice kave dnevno potpuno su bezopasne, no prekomjerna konzumacija može prouzročiti lupanje srca, nesanicu, anksioznost i drhtanje ruku. Konzumacija kave često se povezivala s rizikom povećanog krvnog tlaka, ali najnovija istraživanja pokazuju da umjereno uživanje kave, čak i tijekom tridesetogodišnjeg razdoblja, ima vrlo mali utjecaj na hipertenziju ili uopće nema. Posebno je zanimljivo da unos kave može smanjiti opasnost od nastanka žučnih kamenaca.

Kava predstavlja i važan izvor antioksidansa te joj je dokazana učinkovitost u prevenciji nekih malignih bolesti, poput karcinoma debelog crijeva. Glavna antioksidativna svojstva kave pripisuju se klorogeničnoj kiselini, koja se također nalazi u voću, posebice u jabukama“, zaključuje nutricionistkinja koja sama, kako kaže, dnevno popije jednu, maksimalno dvije šalice kave - espresso s malo hladnog mlijeka i pola žličice šećera. Nikad, dakako, na prazan želudac!

Kofein - diuretik i blagi laksativ

Glavni sastojak kave oko kojega se lome koplja, kofein, blagi je stimulans prisutan i u, zanimljivo je, orašastim plodovima, bobičastom voću te lišću nekih biljaka. Kako su pokazala neka istraživanja, većina će ljudi dobro podnijeti i četiri do pet kava dnevno, no pije li se manje od toga, najviše dvije šalice, ne samo da nikakva rizika neće biti nego su moguće i razne dobrobiti kave. Istraživanje provedeno 2003. na Harvardu pokazalo je da osobe koje piju kavu u umjerenim količinama smanjuju rizik od dijabetesa tipa 2 za 30 posto jer ona pojačava lučenje hormona gušterače - inzulina.

kavaKofein jača memoriju jer utječe na moždane receptoreKofein djeluje kao diuretik i blagi laksativ. Sprečava stvaranje bubrežnih kamenaca, stimulira rad srca i lučenje kiseline u želucu. Kako je riječ o psihoaktivnoj supstanciji, potiče misaone procese i olakšava pamćenje. Poboljšava koncentraciju i reflekse te sposobnost ponavljanja određenih radnji bez dosade, što znači da pauze za kavu pri dugotrajnim vožnjama itekako imaju smisla.

Uz dobre strane, kofein ima i nekoliko loših. Kod nekih osoba izaziva nesanicu, depresiju, probavne smetnje, drhtavicu, iritaciju i uznemirenost, uzrokuje i suženje malih krvnih žila. Različiti ljudi na kavu različito reagiraju jer dok će neki „skočiti“ već nakon prve jutarnje kave ili pak od one popijene predvečer neće moći zaspati, drugima ni mnogo veće količine kave popijene danju neće pomoći da se razbude niti će utjecati na njihovo uspavljivanje.

Dobro djeluje na mozak

Kako konstatira dr. Donald Hensrud s američke klinike Mayo, većini ljudi koji nemaju nuspojave od kave njezine prednosti nadmašuju rizike. Kava, dokazano je, smanjuje rizik od moždanih oboljenja te, kako su pokazala neka istraživanja, štiti od Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.

Istraživanje koje je na gotovo 700 ispitanika iz više europskih zemalja proveo nizozemski Nacionalni institut za javno zdravstvo pokazalo je da je u tridesetogodišnjem razdoblju mentalna sposobnost osoba koje nisu pile kavu opadala četiri puta brže. Kofein jača memoriju jer utječe na moždane receptore, a osim kofeina, kava sadrži i trigonelin, spoj koji se pri kuhanju pretvara u niacin, vitamin iz grupe B vitamina, neophodan za optimalno funkcioniranje živčanog sustava.

Žive li kavopije kraće?

Prema zajedničkom istraživanju Medicinskog fakulteta u Madridu, španjolskog Ureda za javno zdravstvo i tamošnjeg Epidemiološkog instituta iz 2011. godine, kofein ne utječe na kardiovaskularni sustav, odnosno na stvaranje anomalija u krvnom tlaku. Zasad najveće istraživanje o kavi, provedeno lani na Američkom institutu za tumore, obuhvatilo je više od 400.000 ispitanika. Pijenje kave, zaključak je Instituta, nije opasno, štoviše, donosi određene blagodati organizmu.

To istraživanje ne opovrgava ranije znanstvene zaključke prema kojima kavopije kraće žive, no kako je zaključeno na Institutu, to je moguće i zato što su kavopije u velikom broju slučajeva i pušači, odnosno ljudi koji popiju i koju čašicu alkohola više i ne vježbaju. Mnoge studije nisu dosad uzimale u obzir vezu između ispijanja kave i daleko štetnijeg pušenja, što u pitanje dovodi i relevantnost tih studija općenito.  
Baš kao i u klasičnoj medicini, i u onoj alternativnoj mišljenja o kavi su podijeljena.

Ajurveda i makrobiotika

Ajurveda, s jedne strane, kavu (no isključivo onu iz organskog uzgoja) cijeni kao sredstvo za čišćenje organizma, točnije detoksikaciju jetara. Sastojci u kavi, prema ajurvedi, stimuliraju proizvodnju enzima koji pomažu jetrima u detoksikaciji organizma. Kava ubrzava prolazak otpadnih tvari kroz crijevo, čime se smanjuje njihovo toksično djelovanje na organizam.

Makrobiotička filozofija, s druge strane, kavu smatra jednim od pet glavnih neprijatelja organizma zato što stvara kiseli pH u organizmu, što dugoročno može izazvati upale i ostala oboljenja. U detoksikaciji je stoga treba izbjegavati. Kave se najteže odreći, kažu makrobiotičari, pa prije potpune detoksikacije preporučuju postupno odvikavanje - prvi dan smije se popiti mješavina pola šalice obične kave i pola bezkofeinske, sutradan samo šalica bezkofeinske, dan poslije crni čaj, sutradan pak zeleni, nakon čega se nastavlja isključivo s čajevima.

Uz kavu dijelimo tajne i rješavamo probleme

U svim dosadašnjim istraživanjima o kavi potencijalni je problem njihova nepotpunost. Nikad nije napravljeno istraživanje s tzv. kontrolnim grupama tijekom duljeg razdoblja, i to tako da se više desetljeća prati zdravlje onih koji kavu ne piju, onih koji dnevno popiju jednu šalicu i onih koji konzumiraju pet puta više kave. Ovako je riječ o dvojbenim pretpostavkama do kojih se dolazi tako što se navike ispitanika uspoređuju s njihovim zdravstvenim kartonima i pretvaraju u statistiku. Kako god bilo, čini se da istraživanja zanemaruju da uz kavu dijelimo tajne, rješavamo probleme i učvršćujemo međuljudske odnose.

Kad olakšamo dušu ili pak kad uz kavu predahnemo, to zasigurno ima pozitivan utjecaj na naše zdravlje. Stoga podnosite li dobro tu crnu aromatičnu tekućinu, bez grižnje savjesti dajte joj mjesto u svom životu.

Gabrijela Pajić

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci