Sol - sve prednosti i opasnosti

Bez nje nema života, s njom u umjerenoj količini možemo održati optimalno zdravlje, no prekomjeran unos soli u organizmu uzrokuje disbalans i mnoga kronična oboljenja. Sol, tako jednostavna, a tako kompleksna, skriva mnoge tajne i utječe na nas mnogo više i dublje no što bismo na prvu pomislili. Naš opširan vodič kroz njezine prednosti i mane otkriva kako isplanirati prehranu koja će taman dovoljno začiniti naš život

Sol je između nas

U antičko doba Grci su u svojim ritualima posvećivali sol, a budisti bi posipanjem soli tjerali zle duhove. Isus je, pak, svojim sljedbenicima govorio da su sol zemlje, dok je izreka Sol je između nas bila uobičajena u arapskom svijetu kao izraz prijateljstva i sklapanja pogodbe.

Bila su to vremena legendarnih putova soli, kad se ona prenosila karavanama i slala brodovima kao najdragocjenije dobro, a nerijetko i jamstvo moći – gram soli razmjenjivao se za gram zlata.

Tisuće primjena

U današnje vrijeme više nema ni mistike ni ekskluzivnosti kad je u pitanju sol, odnosno natrijev klorid – podrazumijeva se da nam je pri ruci u kuhinji, koristi se za energizirajuće kupke i piling te za ljekovite tretmane poput slane sobe. Eventualno o njoj razmišljamo više „filozofski“ nego obično dok se kupamo u moru. Zapravo, sol se primjenjuje na više od 14.000 načina, ponajprije u raznim industrijskim procesima proizvodnje, čišćenja i konzerviranja.

U sušnim područjima Arapskoga poluotoka, Amerike, Kine i Indije, tehnikom poznatom kao „zasijavanje oblaka“ (engl.: cloud seeding) avioni ciljano ulijeću u oblake raspršujući sol kako bi ona uzrokovala kondenzaciju, odnosno pretvaranje vodene pare u kišu. Sol je, dakle, i dalje sveprisutna, kao što je vjerojatno bila od postanka svijeta – jer smatra se da je život počeo u moru.

Premda se sol također dobiva iz stijena i slanih izvora, zbog podneblja u kojemu živimo more nam je sinonim za slanost, koja upravo zbog mediteranske klime ima prizvuk zdravlja i uživanja.

13 trikova sa soli koji olakšavaju svakodnevicu

Manje infarkta i moždanih udara

No, prema procjenama Hrvatske agencije za hranu (HAH), kada bi u Hrvatskoj prosječan dnevni unos kuhinjske soli bio smanjen za samo 1,2 grama, broj osoba s povišenim krvnim tlakom smanjio bi se za nevjerojatnih 150.000, a godišnje bi bilo prosječno 2500 manje srčanih infarkta i 3500 manje moždanih udara.

Naime, u paradoksalnoj smo situaciji: dok nam je, s jedne strane, sol, odnosno natrijev klorid, nužna za život, njena je potrošnja, s druge strane, višestruko prekomjerna.

Premda je natrij jedan od ključnih elektrolita za normalan rad organizma, počevši od funkcioniranja mišića i živaca do održavanja ravnoteže vode, višak natrija preopterećuje krvožilni sustav povećavajući rizik razvoja srčanih, moždanih i bubrežnih bolesti. Štoviše, uz prekomjeran unos kuhinjske soli većina lijekova, koji se koriste u liječenju spomenutih bolesti, manje su učinkoviti.

U HAH-u upozoravaju na to da je prekomjeran unos kuhinjske soli povezan i s razvojem drugih bolesti, primjerice, osteoporozom, astmom te rakom želuca i gornjeg dijela ždrijela. Često se zasoljena hrana kombinira sa zašećerenim napitcima, što dovodi do pretilosti.

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Ostali članci