Sol - sve prednosti i opasnosti

Bez nje nema života, s njom u umjerenoj količini možemo održati optimalno zdravlje, no prekomjeran unos soli u organizmu uzrokuje disbalans i mnoga kronična oboljenja. Sol, tako jednostavna, a tako kompleksna, skriva mnoge tajne i utječe na nas mnogo više i dublje no što bismo na prvu pomislili. Naš opširan vodič kroz njezine prednosti i mane otkriva kako isplanirati prehranu koja će taman dovoljno začiniti naš život

Sol je između nas

U antičko doba Grci su u svojim ritualima posvećivali sol, a budisti bi posipanjem soli tjerali zle duhove. Isus je, pak, svojim sljedbenicima govorio da su sol zemlje, dok je izreka Sol je između nas bila uobičajena u arapskom svijetu kao izraz prijateljstva i sklapanja pogodbe.

Bila su to vremena legendarnih putova soli, kad se ona prenosila karavanama i slala brodovima kao najdragocjenije dobro, a nerijetko i jamstvo moći – gram soli razmjenjivao se za gram zlata.

Tisuće primjena

U današnje vrijeme više nema ni mistike ni ekskluzivnosti kad je u pitanju sol, odnosno natrijev klorid – podrazumijeva se da nam je pri ruci u kuhinji, koristi se za energizirajuće kupke i piling te za ljekovite tretmane poput slane sobe. Eventualno o njoj razmišljamo više „filozofski“ nego obično dok se kupamo u moru. Zapravo, sol se primjenjuje na više od 14.000 načina, ponajprije u raznim industrijskim procesima proizvodnje, čišćenja i konzerviranja.

U sušnim područjima Arapskoga poluotoka, Amerike, Kine i Indije, tehnikom poznatom kao „zasijavanje oblaka“ (engl.: cloud seeding) avioni ciljano ulijeću u oblake raspršujući sol kako bi ona uzrokovala kondenzaciju, odnosno pretvaranje vodene pare u kišu. Sol je, dakle, i dalje sveprisutna, kao što je vjerojatno bila od postanka svijeta – jer smatra se da je život počeo u moru.

Premda se sol također dobiva iz stijena i slanih izvora, zbog podneblja u kojemu živimo more nam je sinonim za slanost, koja upravo zbog mediteranske klime ima prizvuk zdravlja i uživanja.

13 trikova sa soli koji olakšavaju svakodnevicu

Manje infarkta i moždanih udara

No, prema procjenama Hrvatske agencije za hranu (HAH), kada bi u Hrvatskoj prosječan dnevni unos kuhinjske soli bio smanjen za samo 1,2 grama, broj osoba s povišenim krvnim tlakom smanjio bi se za nevjerojatnih 150.000, a godišnje bi bilo prosječno 2500 manje srčanih infarkta i 3500 manje moždanih udara.

Naime, u paradoksalnoj smo situaciji: dok nam je, s jedne strane, sol, odnosno natrijev klorid, nužna za život, njena je potrošnja, s druge strane, višestruko prekomjerna.

Premda je natrij jedan od ključnih elektrolita za normalan rad organizma, počevši od funkcioniranja mišića i živaca do održavanja ravnoteže vode, višak natrija preopterećuje krvožilni sustav povećavajući rizik razvoja srčanih, moždanih i bubrežnih bolesti. Štoviše, uz prekomjeran unos kuhinjske soli većina lijekova, koji se koriste u liječenju spomenutih bolesti, manje su učinkoviti.

U HAH-u upozoravaju na to da je prekomjeran unos kuhinjske soli povezan i s razvojem drugih bolesti, primjerice, osteoporozom, astmom te rakom želuca i gornjeg dijela ždrijela. Često se zasoljena hrana kombinira sa zašećerenim napitcima, što dovodi do pretilosti.

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci