Skandinavska kuhinja - osnovni principi jedne od najzdravijih kuhinja na svijetu

Tradicionalna skandinavska kuhinja neće biti svakome po guštu jer je prilično masna. No upravo takva vrsta prehrane, koja sadrži malo ugljikohidrata, a mnogo bjelančevina i dobrih masnoća, odlično je čuvala zdravlje Vikinga za dugih ledenih zima. Danas Skandinavce čini najzdravijim, najdugovječnijim i najvitkijim Europljanima

Puno ribe, korjenastog povrća, masnoća

Na skandinavskom se tanjuru i danas nekoliko puta tjedno može naći riječna ili morska masna riba, korjenasto povrće i raženi kruh. Riba poput bakalara ili pastrve, bogata bjelančevinama i omega 3-masnim kiselinama, zajedno s korjenastim povrćem, koje uspijeva zimi i obiluje vitaminima, u kombinaciji s raženim kruhom niskog glikemijskog indeksa brzo i dugotrajno zadovoljavaju gladan trbuh. Ujedno, smanjen je rizik od prejedanja pa većina Skandinavaca, pokazala su istraživanja, ima odličnu figuru.

„Naša je lokalna kuhinja oblikovana prirodnim okruženjem u kojem živimo“, kaže Šveđanin David Frenkiel koji, sa svojom suprugom, Dankinjom Luise, koja se educira za nutricionistkinju, kreira sadržaj bloga Green Kitchen Stories. „Budući da imamo jako hladne i mračne zime, naša je tradicionalna kuhinja fokusirana na hranu koja pruža utjehu pa uključuje puno maslaca, teških, kremastih umaka, krumpira i drugog korjenastog povrća te krtog crvenog mesa i masne ribe.“

Ovakav način ishrane svjetski nutricionisti posljednjih godina sve više uzdižu na pijedestal i stavljaju uz bok sa svjetski poznatijom, zdravom mediteranskom prehranom.

Snižava se razina lošeg kolesterola, smanjuje rizik od dijabetesa

Istraživači sa švedskog sveučilišta Lund pokazali su da njihov način ishrane snižava razinu lošeg kolesterola (što rezultira boljim zdravljem srca) i smanjuje rizik razvoja dijabetesa. Švedska nacionalna agencija za hranu došla je nakon brojnih istraživanja do zaključka da je tradicionalna nordijska prehrana jednako dobra za zdravlje kao i mediteranska. Njihov recept za to je jednostavan: masna riba, repičino ulje, šumsko voće, cjelovite žitarice, divljač i povrće.

Riba poput lososa, skuše i haringe obiluje omega-3 masnim kiselinama koje štite zdravlje srca i podržavaju funkcije mozga. Često je jedu sirovu, ukiseljenu ili dimljenu jer ti načini pripreme čuvaju sve njezine blagotvorne nutrijente. Crveno meso divljači, koje također redovito konzumiraju, odličan je izbor, navode nutricionisti, jer ima manje kalorija i masnoća od, primjerice, govedine ili janjetine, a dobar je izvor željeza, bakra, cinka i selena, minerala koji su važni za cjelokupno zdravlje.

Zdrav ulov

Za razliku od mediteranske prehrane koja dopušta bijeli kruh, tjesteninu i žgance, nordijska izbjegava rafinirane žitarice i procesiranu hranu. Tjesteninu ćete rijetko naći na njihovom jelovniku, a omiljene su im žemlje i kruh napravljeni od raži i pira, cjelovitih žitarica bogatih vlaknima, vitaminima i mineralnima.

Skandinavska vs. mediteranska prehrana

Umjesto žutog zlata, kako Mediteranci tepaju maslinovu ulju, Skandinavci u kuhanju koriste hladno prešano ulje repice (kanola). Ono ima manje zasićenih masnih kiselina (6 posto, a maslinovo ima 14 posto), a više za srce, mozak i cirkulaciju zdravijih omega-3 te omega-6 masnih kiselina koje su dobre za kožu, kosu i nokte.

Bobičasto voće

Budući da su narodi na Sjeveru snažno povezani s prirodom i svaki slobodni trenutak provode daleko od urbanih sredina, mnogi su naučili hranu sami pribavljati. „Mnogi Skandinavci love ribu u jezerima, rijekama ili moru, drugi love divljač po šumama, a sakupljanje jesenskih plodova, poput gljiva i šumskih bobica, vrlo je česta aktivnost brojnih obitelji“, objašnjava David Frenkiel, koji je zajedno s Luise Vindahl napisao knjige The Green Kitchen i Green Kitchen Travels.

Različite vrste divlje brusnice i aronije, močvarna jagoda, kupina, vučji trn, borovnica i stare, divlje vrste borovnice priroda im obilato nudi na izbor. Močvarne jagode, boje jantara, mogu se pronaći na subarktičkom području Švedske i Norveške, a cijenjene su zbog svog mošusnog okusa, a male crvene brusnice (Vaccinium vitis-idae), manje i sočnije od njihovih srodnica brusnica koje mi poznajemo, u izobilju rastu u cijeloj Skandinaviji.

Upravo zato što ove bobice rastu u hladnoj klimi, kojoj se moraju oduprijeti i prilagoditi, imaju više vitamina, antioksidansa, flavonoida i karotenoida. S pravom su nazvane  superhranom jer štite od srčanih bolesti, smanjuju rizik nastanka moždanog udara i raka, a čest su sastojak i kozmetičkih proizvoda jer odlično njeguju kožu i kosu.

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci