Šećer se skriva i tamo gdje ga najmanje očekujemo

Većina nas voli jesti slatko, no problem nastaje kada u tome pretjeramo, što i nije teško jer se šećer skriva i ondje gdje ga ne očekujemo...

Šećer je sve više na zlu glasu. Mnogi pobornici zdravoga života zagovaraju njegovo potpuno izbacivanje iz prehrane. No kvalitetni šećeri su u malim količinama potrebni organizmu kao i drugi sastojci. Prema tradicionalnoj kineskoj medicini, sladak je okus jednako važan kao i ostala četiri za održavanje ravnoteže u organizmu. No problem nastaje ako bez tog okusa ne možemo i ako je svakodnevno prisutan u prehrani. Od ranog djetinjstva ga doživljavamo kao nagradu i mnogi od nas doista „padaju u krizu“ ako svakoga dana ne pojedu nešto slatko.

Jedemo ga, a da i ne znamo

Baš tu našu slabost prepoznale su mnoge multinacionalne kompanije te nam nude mnoštvo proizvoda u kojima ključnu ulogu ima baš šećer. On je pritom ujedinjen s mnogim aditivima i lošim masnoćama pogubnima za zdravlje. Naći ćete ga i ondje gdje ga ne biste očekivali. Ima ga, primjerice, u kečapu, umaku za tjesteninu, u kruhu, gotovim jelima, čak i u kobasicama i mesnim narescima, u mješavinama žitarica te gotovim juhama.

Otvorivši vlastiti hladnjak prije pisanja ovog teksta, našla sam ga u pakiranom lososu, mozzarelli pa čak i u hrani za mojega psa! Promotrite li deklaracije gotove hrane, i vi ćete ga naći u većini rafiniranih proizvoda. Jedući ga, a da to i ne znamo, navikavamo naša nepca na njegov okus i potom ga se teško odričemo pa ga unosimo u prekomjernim količinama koje su izrazito štetne za organizam.

Što je šećer?

Pod tim pojmom podrazumijevamo saharozu, molekulu koja se sastoji od dva dijela – od glukoze i fruktoze. Glukoza je šećer koji putuje k mozgu i hrani ga, a fruktoza odlazi prema jetrima. Saharoza se dobiva ekstrakcijom iz šećerne repe i šećerne trske.

Saharoza, dakle, u svom izvornom obliku, nije ništa drugo doli tvrdi štap koji bismo teško konzumirali, a još se teže njime zasladili da se odstranjivanjem biljnih vlakana, odnosno procesom rafiniranja, ne dobiva kristalni šećer. Na takav, bijeli šećer bez ikakvih zaostataka biljnih pigmenata ili minerala možemo se naviknuti kao na drogu.

Loš odabir hrane vodi do oboljenja

Šećer se u industrijskoj proizvodnji hrane u sve većim količinama dodaje proizvodima. Statistike pokazuju da se od 60-ih godina prošloga stoljeća pa do danas, usporedno s povećanjem potrošnje šećera povećala i pojavnost karcinoma, dijabetesa, srčanih bolesti i debljine. Svjetski poznati endokrinolog dr. Robert Lustig sa Sveučilišta u Kaliforniji, tvrdi da je unos šećera čak 1000 puta odgovorniji za ove bolesti od unosa masti koje se proteklih desetljeća okrivljavalo za epidemiju debljine.

Engleska istraživanja pokazuju da osoba prosječno, i većim dijelom nesvjesno, svakoga tjedna u organizam unese golemih 238 žličica šećera, što objašnjava sve veći trend pretilosti u svijetu.

Metabolički sindrom, srčani udar...

Užurbani tempo življenja mijenja i naše prehrambene navike pa svi, više-manje, unosimo previše jednostavnih ugljikohidrata koji ispuštaju preveliku količinu šećera u krv. No s takvim se navikama gušterača, koja neprestano proizvodi inzulin da bi „raščistila“ prekomjerni šećer u krvi, počinje sve više trošiti. Više nije toliko snažna da opskrbi tijelo dovoljnom količinom inzulina pa višak šećera ostaje u krvi, a stanice postaju otporne na djelovanje inzulina. Ovaj proces može odvesti u metabolički sindrom, dijabetes, srčani ili moždani udar.

Možda zvuči grubo, no naš nas odabir hrane može usmrtiti. Metabolički sindrom nije bolest, nego stanje koje podrazumijeva niz vrlo rizičnih zdravstvenih faktora, uključujući debljinu oko struka, povišen krvni tlak, višu razinu LDL kolesterola uz smanjenu razinu dobroga HDL kolesterola te povišenu razinu šećera u krvi. Do razvoja ovih poremećaja dovodi loš odabir hrane, posebno one zasićene šećerima i mastima. Osobe s metaboličkim sindromom imaju dvaput veći rizik od smrti zbog bolesti srca, a triput veći rizik od srčanog infarkta i moždanog udara.

Dr. Lejla Kažinić Kreho

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci