Prehrambeni trendovi u 2018.: Okrećemo li se sve više vegetarijanstvu?

Ova godina bit će još ‘zelenija’ od prethodne – svjesnost o dobrobitima biljne hrane podiže se na novu razinu. Sve više ljudi okreće se zelenju radi zdravlja, ali i održivog življenja. Neprestano se povećava broj vegetarijanaca i vegana, a biljne namirnice u što izvornijem obliku postaju prioritet i onima čija prehrana nije isključivo veganska. Ističu to stručnjaci iz Svjetskog instituta za wellness (Global Wellness Institute) te predviđaju da će najveći ovogodišnji prehrambeni trendovi biti reciklirana jela, gljive, zdrave biljne masnoće, kreativni veganski burgeri i jestivo cvijeće

1. Pažljivo birajte biljne masti

Upravo su masti top tema u biljnoj prehrani jer još ima mnogo nedoumica o tome kako ih pravilno odabrati i koristiti.

„Unos masnoća izuzetno je bitan za normalno funkcioniranje organizma. Općenito se smatra da su biljne masnoće lakše i zdravije, ali to nije pravilo. Treba izbjegavati rafinirana, odnosno hidrogenizirana biljna ulja i margarin, kao i namirnice koje ih sadrže, jer obiluju transmastima koje potiču razvoj ateroskleroze. Zdravi izvori masnoća su hladno prešana ulja, npr. maslinovo, laneno, bučino, konopljino... No, prirodna ulja su nestabilnija pa ih treba pravilno koristiti i čuvati.

Bučino, konopljino i laneno ulje dodajte na kraju termičke obrade, prije posluživanja. Laneno ulje, pak, brzo oksidira pa ga treba držati u hladnjaku i potrošiti u roku od dva do tri tjedna, kako je navedeno na ambalaži“, kaže Ivana Šimić, dodajući da se među poželjne biljne masnoće svakako ubraja i kokosovo ulje.

Nutricionistkinja napominje da bismo zdrave masnoće trebali unositi u organizam ponajprije jedući namirnice koje ih prirodno sadrže, poput maslina, avokada, orašastih plodova i sjemenki. Dakle, u cjelovitom obliku.

2. Ukusna i zdrava reciklaža

Cjelovitost je ključna riječ i u novom pokretu nebacanja i recikliranja hrane. Prema službenim podacima, u Europskoj uniji godišnje se baci 90 milijuna tona hrane, 100 - 250 kilograma po osobi. Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda upozorava da svake godine 1,3 milijarde tona namirnica propadne dok istodobno gladuje 870 milijuna ljudi.

Stoga pokret Waste Not (Ne bacaj) poziva na odgovorno planiranje i recikliranje obroka i darovanje viška hrane. Sve više restorana diljem svijeta nudi jela načinjena od ostataka nakon uobičajene pripreme obroka, poput odrezanih vrhova cikle i mrkve ili voćne pulpe preostale nakon cijeđenja soka, potičući ljude na kreativniji i odgovorniji odnos prema hrani.

„Filozofija ‘ne bacaj’ opravdana je i u nutricionističkom smislu jer koncentracija mnogih antioksidansa najveća je u kori plodova i tik ispod nje, a lišće mrkve, cikle i repe dragocjen je izvor klorofila, vitamina i minerala. Lišće cikle, na primjer, sadrži više željeza nego špinat“, ističe stručnjakinja za biljnu prehranu. Lišće se može dodati u salate, juhe i umake ili se može prokuhati jednu minutu te pripremiti poput špinata ili blitve. Mrkvino lišće dobro će se uklopiti u smoothieje, a od njega se može skuhati čaj koji pročišćuje organizam.

čaj gljive

3. Gljive u čaju, kavi, čokoladi...

Promišljenost je potrebna i pri uzimanju sve popularnijih dodataka prehrani na bazi ljekovitih gljiva. Egzotične vrste koje se tisućljećima koriste u kineskoj, japanskoj i ruskoj tradicionalnoj medicini, a na Zapadu tek postaju široko poznate – primjerice, chaga, cordyceps, reishi i lavlja griva – dostupne su u obliku praha koji se dodaje u jela, čajeve, kavu, smoothieje, vruću čokoladu...

Takozvani funkcionalni napici s gljivama poslužuju se i u kafićima. Komercijalni bum upotrebe gljiva uslijedio je nakon što su u poslednjih nekoliko godina, primjerice na međunarodnim znanstvenim platformama PubMed, ScienceDirect i ResearchGate, objavljena brojna istraživanja o protuupalnim i antitumorskim svojstvima spomenutih vrsta gljiva i o njihovu povoljnom učinku na krvni tlak te masnoće i šećer u krvi.

„Spomenute ljekovite gljive načelno se smatraju neškodljivima, ali ipak se ne preporučuje njihovo uzimanje bez preporuke stručnjaka. Svakako treba provjeriti jesu li preparati proizvedeni od strogo kontroliranih sirovina iz organskoga uzgoja i čemu zapravo služe – jesu li to obični dodaci prehrani ili visokokoncentrirani terapijski pripravci“, upozorava Ivana Šimić.

Nova era ljekovitih gljiva

4. Kreativni vege burgeri

S veganskim burgerima nema dileme – njihove moderne verzije izgledaju toliko uvjerljivo da je teško povjerovati kako nije riječ o mesu.

„Vege hamburgeri i steakovi nekad su se svodili samo na sojine medaljone, a danas se natječu u kreativnosti. Pripravljaju se od raznih vrsta mahunarki i žitarica (primjerice, slanutka, leće, kvinoje, prosa) te od sjemenki konoplje. Obogaćuju se sokom cikle koji imitira boju mesa i savršeno ukomponiranim zelenim lisnatim povrćem, lukom, umacima i začinskim biljem, pa im ne mogu odoljeti ni najveći protivnici 'trave' na tanjuru. Kao odlično vezivo za smjesu vege popečka poslužit će zobene pahuljice, kukuruzna krupica, pirov griz, aru prah...

Zamjena za jaje može biti takozvano chia jaje – pomiješajte žlicu chia sjemenki i tri žlice vode pa ostavite smjesu da odstoji najmanje 15 minuta. Osim što drži smjesu na okupu, chia je dobar izvor omega-3 masnih kiselina“, objašnjava nutricionistkinja i savjetuje da popečke ne pržimo u velikoj količini ulja jer ih je dovoljno lagano premazati prirodnim uljem te ispeći u pećnici, na papiru za pečenje.

hrana cvijeće

5. Cvijeće na tanjuru

„Cvijeće se već tisućljećima koristi ne samo kao jestiva dekoracija nego i kao ljekovit dodatak prehrani, no u suvremenom životu gotovo smo zaboravili na to pa vrijedi uživati u njihovom ponovnom 'procvatu'. Cvjetovi maslačka mogu se dodati u salatu ili pohati, a pupoljci se mogu ukiseliti. Sirup od maslačkovih cvjetova pospješuje probavu i ublažava kašalj.

Ljubičica pomaže protiv glavobolje, nesanice i dišnih tegoba, a njezinim listovima i cvjetovima može se obogatiti salata i aromatizirati voda. I latice nevena (koji djeluje antiseptički i protuupalno) dodaju se salatama, a koriste se i kao zamjena za šafran“, kaže nutricionistkinja i aromaterapeutkinja Ivana Šimić, voditeljica savjetovališta o biljnoj prehrani u udruzi Prijatelji životinja i stručna suradnica Adhara centra za nutricionizam i ajurvedu.

Kao odlične cvjetne „multipraktike“ ističe lavandu i bazgu. Lavandinim cvjetovima oplemenjuju se variva, juhe, umaci, salate te slastice poput pudinga, čokolade i sladoleda, a lavanda odlično prija i u limunadi.

„Vrlo je popularan sok od bazginih cvjetova koji se mogu umiješati i u koktele, sladoled, kolače... Također, mogu se i pohati u slatkoj ili slanoj varijanti. Za pohanje bez jaja i životinjskog mlijeka pripremite smjesu od tamnoga ili integralnoga brašna s malo prirodnog praška za pecivo i biljnoga mlijeka (primjerice, od zobi ili badema), a ako želite, možete dodati i ekstrakt vanilije“, preporučuje Ivana Šimić. Ovakva se jela i napici mogu obogatiti i eteričnim uljima i hidrolatima, odnosno vodicama.

„Osim za obogaćivanje okusa, takve se esencije koriste kako bi pospješile probavu, no pritom treba paziti da budu kvalitetne, s organskim certifikatima, i dozirati ih u vrlo malim, točno odmjerenim količinama. Najčešće se koriste citrusi, menta i đumbir.

Dovoljno je dodati kap pri spravljanju napitka, čokolade ili pralina. Hidrolati se, pak, dodaju u vodu, sokove, sladolede, umake, juhe, i to u količini od jedne do dvije žlice. Najbolje je posavjetovati se sa stručnjacima“, napominje nutricionistkinja Šimić.

Ivana Vodogažec

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci