Plan mršavljenja koji je siguran za zdravlje

Ako su osigurane osnovne hranjive sastavnice, možete smanjivati unos kalorija bez ikakve štete za organizam. Kako to točno učiniti savjetuje doktorica medicinske biokemije, nutricionistkinja i autorica knjiga 'O prehrani – što, kako i kada jesti', 'Prehrana po bolestima' i 'Volim gorko' Donatella Verbanac

Dva osnovna pravila

Najčešće se čini da je postizanje i održavanje zdravlja i dobre forme složen i teško dostižan cilj, ali je ispravna i uravnotežena prehrana uz kretanje i umjerenu tjelesnu aktivnost ključ uspjeha. Postoje neka osnovna pravila koja je potrebno slijediti kako rezultat ne bi izostao:
    
• Prvo, važno je da tijelo obrokom dobije različite namirnice. Pet je skupina osnovnih prehrambenih tvari – proteini ili bjelančevine, ugljikohidrati ili šećeri, lipidi ili masti, minerali i vitamini – čiji unos mora biti uravnotežen i prilagođen individualnom stanju i potrebama osobe.
• Drugo, obrokom se u organizam mora unijeti određena količina prehrambene tvari. Ona mora odgovarati dobi, građi i trenutačnim potrebama.

Piramida zdrave prehrane

Nekima ova pravila možda izgledaju preopćenita, a nekima zahtjevna. Međutim, dobra je vijest što na putu do cilja postoje mnogobrojni putokazi. Možda je najpoznatiji i najkorisniji tzv. Piramida zdrave prehrane. Piramida dijeli hranu u tri skupine, a podjela se temelji na osnovi učestalosti potrošnje pojedinih namirnica. Tako se određena hrana mora jesti često, druga pak u umjerenim količinama, a postoje i takve namirnice koje je bolje izbjegavati u svakodnevnoj prehrani te ih jesti samo u iznimnim prigodama.

Uz podjelu namirnica piramida prehrane određuje u svojoj osnovi i poželjne životne stilove, smjernice koje naglašavaju važnosti tjelesne aktivnosti, pobuđivanje svijesti o važnosti disanja te, naposljetku, važnost njegovanja psihičkoga zadovoljstva i uživanja u životu.  

Omjer ugljikohidrata, masti i bjelančevina

Najbolja je ona prehrana koja će osigurati unos svih hranjivih vrijednosti u odgovarajućim omjerima s naglaskom na praćenje potrebnoga broja ukupno unesenih kalorija. Ono što je važno znati jest da je omjer unesenih ugljikohidrata, masti i bjelančevina onaj koji mora biti uravnotežen i svaki dan usklađen s potrebama, a najčešće iznosi: 55 do 60 % ugljikohidrata, 30 do 35 % masti i 10 do 15 % bjelančevina.

Naravno, uz ove makronutrijente organizam mora dobiti potrebnu količinu mikronutrijenata poput vitamina, minerala i, konačno, vode. Kad su navedeni omjeri očuvani, sa sigurnošću se može tvrditi da se i smanjivanjem ukupnih kalorija tijekom dana neće nanijeti šteta organizmu jer će se osigurati osnovne hranjive sastavnice.

Plan mršavljenja

Organizam treba oko 1200 do 2000 kcal dnevno za bazalni metabolizam, a to ovisi o građi tijela i o spolu. Bazalni metabolizam podrazumijeva osnovno zadovoljavanje potreba za energijom u fazi mirovanja organizma. Bazalnim metabolizmom zadovoljavaju se anabolički (izgradnja) i katabolički (razgradnja) procesi u organizmu te disanje, probava, rad mozga, srca i cjelokupna cirkulacija.

Žene u svoj organizam trebaju prosječno dnevno unositi oko 1200 – 1600 kcal ako im je način života pretežno sjedeći. Planirana dugotrajna restrikcijska prehrana za žene podrazumijeva unos oko 1200 kcal dnevno, što znači smanjenje dnevnoga unosa za 300 – 400 kcal.

Što će time dobiti? Ako se u obzir uzme činjenica da je za izgaranje jednoga kilograma suvišnoga masnog tkiva potrebno 7500 kcal, postaje jasno da svakodnevnim smanjenjem ukupnoga unosa kalorija za 300 kcal, osoba osigurava gubitak jednoga kilograma adipoznoga tkiva tijekom tri do četiri tjedna.

Muškarci prosječno dnevno kroz bazalni metabolizam troše 1800 – 2000 kcal. Bez drastičnih odricanja i uravnoteženijom prehranom moguće je smanjiti dnevni unos na 1400 – 1500 kcal. Na taj se način postiže tzv. kalorijska ušteda od oko 15 000 kcal u mjesec dana. Prevedeno u jezik kilograma – mjesečno se može izgubiti ili trajno istopiti gotovo dva suvišna kilograma.

Dodatna kalorijska potrošnja

Svakako treba dodati da je za postizanje sveukupnoga osjećaja zadovoljstva sobom i svojim tijelom uz smanjenje unosa kalorija potrebno potaknuti i dodatnu kalorijsku potrošnju. Stoga je iznimno važno u svoju svakodnevnu rutinu uključiti i umjerenu tjelesnu aktivnost. Umjerenom tjelesnom aktivnošću pokreće se veća potrošnja energije, ali i prihvatljiviji način mršavljenja jer će se time postići gubitak suvišne masti koja se nakupila u tijelu, a ujedno neće doći do gubitka mišićne mase jer će mišići zbog stalne aktivnosti zadržati svoj tonus i napetost.

Nadalje, treba imati na umu da je umjerena tjelesna aktivnost nužna tijekom ciljnih mršavljenja jer se tijekom redukcijskih dijeta, uz rezerve ugljikohidrata i masti, mogu smanjiti i bjelančevine mišića, posebno na rukama i nogama.

Dr. sc. Donatella Verbanac

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Ostali članci