Nema im kraja: Dobrobiti kokosova ulja

Popisi zdravstvenih koristi kokosova ulja redovito imaju desetke stavki – a jednako su brojni i načini njegove primjene: od spravljanja najrazličitijih vrsta jela i slastica do hranjenja kože i kose. Stoga je bočica kvalitetnog kokosova ulja odlična polazna točka za kreiranje vlastitih zdravih receptura te izvor inspiracije za poboljšanje zdravlja izvana i iznutra

Zdravstvene koristi

Kokos je jedna od onih namirnica koje izazivaju oprečne reakcije: ljudi ili jako vole njegov okus ili se na njegov spomen namršte i ni pod koju cijenu ne žele kušati ništa s njime – pa ni s kokosovim uljem, koje godinama čvrsto drži svoje mjesto na popisu supernamirnica. Tako je 2016. godine u anketi koju je proveo New York Times 72 posto ispitanika izjavilo da kokosovo ulje smatra zdravim.

Popis zdravstvenih koristi koje se vežu uz kokosovo ulje podugačak je, a među ostalim, redovito se navodi potpora imunosnom sustavu zahvaljujući njegovu djelovanju protiv virusa, bakterija i gljivica. Zbog potonjeg je, pokazalo je istraživanje prof. dr. Carol Kumamoto na sveučilištu Tufts, učinkovito i protiv kandide. U tu se svrhu preporučuje uzimati žlicu kokosova ulja triput na dan kao dodatak prehrani.

Koža i kosa

Za održavanje zdravlja usne šupljine, pak, redovitim 10-minutnim masiranjem zubnog mesa ili grgljanjem kokosova ulja smanjuje se plak i karijes na zubima te sprečavaju ili ublažavaju bolesti desni, ustanovilo je istraživanje koje je 2014. objavio Journal of Indian Society of Periodontology.

Zahvaljujući antimikrobnom učinku, naneseno na vlasište umanjuje iritacije i djeluje protiv peruti te, navodi Journal of Dermatological Science, ublažava i akne, upale i crvenilo kože (ali se ne preporučuje primjena na vrlo masnoj koži). Važno je napomenuti da osobe sklone alergijama trebaju provjeriti jesu li alergične na njega nanošenjem male količine na nadlakticu. Na alergiju upućuje crvenilo ili oticanje kože, a nakon konzumacije kokosova ulja mogu se pojaviti kihanje, mučnina i bolovi u želucu.

Dobar kolesterol

Kad je riječ o oprečnim reakcijama, u spomenutoj anketi New York Timesa 37 posto stručnjaka za prehranu nije se suglasilo s tvrdnjama o zdravstvenim koristima kokosova ulja. Osobito spornima smatraju one vezane uz smanjenje rizika razvoja srčanih bolesti, ističući kao problematične zasićene masnoće, kojih je u kokosovu ulju gotovo 90 posto. No, kokosovo ulje u odnosu na druga ulja ima veći udio srednjolančanih triglicerida (MCT), koji se probavljaju drugačije nego ostale masnoće, kaže dr. sc. Marie-Pierre St-Onge sa sveučilišta Columbia.

Srednjolančane masne kiseline lakše se probavljaju od dugolančanih te odmah apsorbiraju i šalju u jetra na brzu oksidaciju. Tako – umjesto da se pohranjuju u obliku masnih naslaga kako bi poslije poslužile kao izvor energije – odmah sagore, objašnjava dr. St-Onge. Srednjolančane trigliceride spominje i dr. Qi Sun iz Javnozdravstvene škole sveučilišta Harvard.

Iako smatra da kokosovo ulje nije dobar izbor želi li se smanjiti rizik razvoja srčanih bolesti jer su dokazi za to vrlo slabi (a da ih uopće nema, tvrdi istraživanje koje je 2016. objavio Nutrition Reviews), priznaje da kokosovo ulje povećava razinu dobrog, HDL kolesterola više nego ostale masnoće, vjerojatno zbog toga što je bogato laurinskom kiselinom, koju organizam prerađuje drugačije nego ostale zasićene masnoće.

Izvor energije za mozak i srce

Upravo vrijednost kokosova ulja kao jednog od najbogatijih izvora laurinske kiseline, koja čini 47 posto masnih kiselina u njemu, ističe prof. Fabian Dayrit s filipinskog sveučilišta Ateneo de Manila. Njegovo je istraživanje pokazalo da je, iako je riječ o zasićenoj kiselini, organizam pretvara u izvor energije za mozak i srce umjesto da je pohrani kao salo te da podiže razinu dobroga kolesterola.

Usto, prof. Dayrit smatra da je zbog svojih zasićenih masnoća kokosovo ulje zdravije za kuhanje nego druga ulja. „Za prženje je poželjno stabilno ulje, a zasićene su masnoće kemijski najstabilnije“, objašnjava. One se mogu zagrijati do visoke temperature, a da se ne počnu dimiti, dok čak i vrlo zdrava ulja poput maslinova, upozorava prof. Dayrit, na toj točki mogu otpuštati slobodne radikale i polimere koje neka istraživanja povezuju s nastankom raka i srčanih bolesti.

Raznovrsna prehrana

Istraživanja dr. St-Onge pokazala su da srednjolančani trigliceridi mogu pospješiti metabolizam i sagorijevanje kalorija nakon obroka, što je još jedna od tvrdnji koje se odnose na kokosovo ulje i zbog koje ga se smatra korisnim za gubitak viška tjelesne težine. No dr. St-Onge ističe da je u njezinu istraživanju korišteno ulje „koncentrat“ sa 100 posto MCT-a, dok ih u prirodnom kokosovu ulju ima od 13 do 15 posto. Stoga, da bi se postiglo djelovanje, bilo bi potrebno unijeti velike količine ulja – što bi bilo kontraproduktivno zbog kaloričnosti: žlica kokosova ulja ima 117 kcal – jer se pokazalo da takve manje doze nemaju utjecaj na metabolizam osoba s viškom tjelesne težine.

Unatoč brojnim tvrdnjama o koristima koje zdravlju donosi kokosovo ulje, mnoge tek trebaju potvrditi istraživanja, a registrirana dijetetičarka i licencirana nutricionistkinja Judith C. Thalheimer iz JTRD Nutrition Education Servicesa smatra da još mnogo toga valja otkriti o kokosovu ulju i masnoćama općenito. Ona ističe da ne postoji čudotvorna hrana – za dobro zdravlje i sprečavanje razvoja bolesti najvažnije je kakav je cjelokupan način prehrane koja treba biti raznovrsna, a ne usredotočena na pojedine namirnice.

Patricia Lucija Tomasović

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Ostali članci