Što o jogi kaže znanost?

Milijuni vježbača diljem svijeta na svojoj su koži iskusili dobrobiti joge, a sada i istraživanja potvrđuju sve njene zdravstvene blagodati

Možda najveći doprinos Indije čovječanstvu

Prizor ljudi koji se sinkronizirano istežu u „ratniku“ ili „psu prema dolje“ u dobro opremljenim, modernim centrima za jogu – danas je vrlo čest diljem svijeta. Joga je jedan od najvećih indijskih „izvoznih proizvoda“, a možda i najveći doprinos te zemlje čovječanstvu. Još samo prije dvadesetak godina, na spomen nje i jogija vjerojatno bismo pomislili na fakire prodorna, ali smirena pogleda koji sjede na oštrim čavlima ili vise s kuka čeličeći svoju snagu volje. Ili pak na šareno odjevene hipije široka osmijeha kojima oko vrata visi velik metalni znak „om“ i koji neumorno bitnički propovijedaju ljubav, mir te tu i tamo pokoju ilegalnu biljčicu.

Danas, pak, na spomen joge pomislimo na zgodne američke učitelje joge u dvadesetima ili tridesetima koji se bogate izdavanjem DVD-a i knjiga u kojima nam tvrde kako ćemo doživjeti stotu ako budemo slijedili njihove savjete. Očito ta disciplina, o kojoj sada svi naširoko zbore, može pružiti mnogo toga ljudskom rodu. No da u doživljaju joge ne ostanemo na razini fakira i hipija, pobrinula se znanost. Već gotovo stotinu, a posebice posljednjih dvadesetak godina, na Zapadu i Istoku provode se mnogobrojna istraživanja o njezinoj dobrobiti za ljudsko zdravlje.

Prvi dokazi o dobrobiti za zdravlje

U samoj Indiji joga je bila izgubila na važnosti tijekom britanske vladavine, a teretane i klubovi za fizičku kulturu u tom su se razdoblju širili tom zemljom poput gljiva poslije kiše. Indijci gotovo da više nisu znali što je joga. Sve dok 1920-ih nekoliko znanstvenika, koji su usto bili jogini, nisu pod vodstvom Swamija Kuvalayanande odlučili dokazati Indijcima, a potom i cijelom svijetu, kako je joga mnogo više od fakirstva i čarobnjaštva, religije ili sekte.

Prema današnjim mjerilima, ta su istraživanja bila vrlo skromna, statistički možda čak i nedorađena, no uspjela su u željenome – skrenuti pozornost na dobrobiti joge za ljudsko zdravlje. Ostalo je povijest. Na Zapadu je 1960-ih godina došlo do povećanog zanimanja za terapije koje djeluju na tijelo i um. Tada je grupa Beatles legendarnim putovanjem u Indiju skrenula pozornost cijelog svijeta na jogu i potaknula njezino širenje. Svatko ju je tada shvaćao na drukčiji način, no svi su u jednome bili složni – joga je, ako se pravilno primjenjuje, prekrasno sredstvo za ozdravljenje i očuvanje zdravlja svih dobnih i spolnih skupina.

Danas njezinoj popularizaciji uvelike pomaže zapadna znanost, koja otkriva sve veće dobrobiti te drevne discipline, a i brojni poznati iz svijeta šoubiznisa, koji se kunu kako im upravo joga pomaže da održe visoku razinu energije u svakodnevnim aktivnostima – da postanu i ostanu zdravi, vitki, sretni, usredotočeni na svoj posao.

Mnogo više od trenda

Današnje generacije uzimaju jogu pomalo zdravo za gotovo, i ne znajući koliko su sretne što ne trebaju mjesecima u bespućima Indije tražiti učitelja koji bi ih podučio tom drevnom znanju. Ono je danas svima dostupno: u velikim gradovima centri za jogu gotovo su na svakom koraku, u trgovinama se prodaju linije odjeće namijenjene vježbanju joge, u trgovinama i na mrežnim stranicama dostupne su videolekcije...

Drugim riječima, sve što poželite u vezi s jogom, vjerojatno i postoji. Samo u SAD-u godišnje se potroši oko 1,03 milijarde dolara na satove joge, odjeću, DVD-e itd. Kad su ljudi počeli shvaćati da ona nije samo privremeni trend i uvidjeli njezine brojne dobrobiti, postala je još popularnija. Prema siječanjskom broju indijskog poslovnog časopisa Business Today, danas je samo u SAD-u vježba oko 20 milijuna ljudi, što je pet puta više nego prije 11 godina. Postavši popularna na Zapadu, joga se proširila i u drugim kulturama, posebice u Kini, gdje ju danas vježba oko 10 milijuna ljudi.

jogaMjesto u suvremenoj medicini

Popularizacija joge očito nije ni slučajna ni kratkotrajna. Suvremeni čovjek shvatio je da se treba početi brinuti o sebi i svome zdravlju – o prehrani, tjelovježbi, zdravom životnom stilu – te naučiti kako se nositi sa stresnim situacijama. Upravo joga nudi rješenja za sve te aspekte cjelovitog života. Kad je redovito vježbamo, razvijamo disciplinu u svim životnim područjima, osjećaj opuštenosti i stalne svjesnosti svoga tijela, a to se polako počne preslikavati i na naš život izvan prostirke.

Zahvaljujući vježbanju joge, tijekom vremena postajemo svjesniji potrebe svog tijela za redovitim kretanjem, boravkom na svježem zraku i zdravom prehranom te se uz manje napora oslobađamo loših navika. Primjerice, postajemo svjesni kako različite namirnice utječu na naš organizam pa nam pravilna prehrana prestaje biti svakodnevna borba. Ona postaje naš izbor. Mnogi jogiji spontano prestanu jesti meso jer se osjećaju lakšima i zdravijima kad ga ne jedu. Osim toga, počinjemo provoditi više vremena u prirodi, više je cijeniti, osvještavamo svoju povezanost s njom. Svi ti aspekti zdravog življenja u sinergiji s jogom dugoročno povoljno utječu na naše duševno i tjelesno zdravlje.

Zašto je najpopularnija tjelovježba u svijetu

Joga je stekla popularnost zahvaljujući svojoj jednostavnosti (nisu potrebna nikakva ulaganja da se počnemo baviti njome) te holističkom pristupu osobi (ne liječi pojedine simptome bolesti, već iscjeljuje čovjeka kao cjelinu). Kao jedan od njezinih važnih vidova razvila se terapija jogom, koja se danas uglavnom podučava na vodećim svjetskim medicinskim fakultetima kako bi se medicinsko osoblje i liječnici obrazovali o važnosti te discipline. Danas se najvažnija istraživanja o jogi odvijaju upravo na takvim odjelima širom svijeta.

Zanimljivo je uočiti kako sve više liječnika u SAD-u primjenuje terapiju jogom kao dopunu suvremenoj medicini. Ondje se, prema New York Timesu, u 93 posto od 755 integrativnih medicinskih centara (za zapadnu i alternativnu/komplementarnu medicinu) nudi joga kao terapija. Pohvalan je primjer što i u Hrvatskoj sve više liječnika opće prakse pacijentima s povišenim krvnim tlakom, dijabetesom, astmom, bolovima u kralježnici preporučuje uz propisane lijekove i satove joge.

Kako sprečava i liječi bolesti

Većina zdravstvenih poremećaja psihosomatske je prirode. Dr. Herbert Benson, profesor medicine na Harvardskoj školi medicine, tvrdi kako je od 60 do 90 posto posjeta pacijenata liječniku povezano sa stresom te da zapadna medicina teško liječi, pa čak i razumije pacijente. Joga već tisućljećima tvrdi isto. Prema njoj, bolesti nastaju na razini uma, uglavnom zbog svakodnevnih situacija i našeg odnosa prema njima. Uzročnici, jogijskim rječnikom nazvani adhi, suvremenim rječnikom s, očituju se u energetskom pojasu uma – manomaya koshi. Na tom stupnju bolest još nije vidljiva na tjelesnoj razini.

S vremenom uznemirenosti uma narušavaju i tok prane, odnosno životne energije u našem tijelu (pranamaya kosha). Uznemirena i blokirana energija ubrzo se preslikava i na tjelesnu razinu (annamaya kosha), na kojoj se počinju očitovati tjelesne tegobe. Zanimljivo je da je Patanjali, prvi jogi koji je sistematizirao i zapisao znanje joge, definirao jogu kao chitta-vritti-nirodha ili kontrolu fluktuacije uma. Joga, dakle, počinje od uma. Upravo je to važno za suvremenog čovjeka jer je većina današnjih boljki psihosomatskog podrijetla.

Utječući na um, smirujući ga, učeći ga koncentraciji, ojačavajući pozornost i svjesnost u svakodnevnom životu, uravnotežit ćemo sve aktivnosti u tijelu te ponovno uspostaviti toliko željenu ravnotežu. U tome će nam najviše pomoći vježbe disanja (pranajame), položaji tijela koordinirani s disanjem (asane) te meditacija (dhyana). Upravo ta tri područja najviše zaokupljaju pozornost znanstvenika i njihovih istraživanja.

Manje stresa, manje boli

Znanosti još nije u potpunosti poznat mehanizam kojim joga pomaže kod raznih zdravstvenih tegoba. No mnogo istraživača pokušava dokazati njezin utjecaj na stres i kvalitetu življenja. Tako je, primjerice, istraživanje njemačko-švicarsko-američkog tima na čelu s dr. Andreasom Michalsenom, objavljeno u časopisu Medical Science Monitor 2005. godine, dokazalo da redovito pohađanje tromjesečnog programa joge (dva puta tjedno po 90 minuta) može smanjiti stres i osjećaj tjeskobe u žena te prigovore na glavobolje, bol u leđima i loš san.

Osim takvih, općenitijih istraživanja, sve su češći znanstveni radovi koji upućuju na povoljan utjecaj joge na određene skupine organa, neke bolesti i simptome. Pokazalo se da joga povoljno utječe na smanjenje krvnog tlaka, na zdravlje srca, uklanjanje bolova u leđima, ali i na kronične bolesti poput dijabetesa i osteoporoze.

Željka Ciganović

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci