Zašto je multitasking dugoročno štetan?

Obavljanjem više stvari istodobno koncentracija i učinkovitost ubrzano popuštaju jer se mozak umara neprestanim prebacivanjem s jednog zadatka na drugi...

Štetnost multitaskinga

Nastojeći proniknuti u važna pitanja, donijeti odluku ili rasvijetliti nedoumicu, svatko ponekad zapne. U takvim situacijama ljudi običavaju reći da im je mozak stao pa zbog toga ne nalaze rješenje. Češće se to događa onima čiji je život ispunjen multitaskingom.

Obavljanjem više stvari istodobno koncentracija i učinkovitost ubrzano popuštaju jer se mozak umara neprestanim prebacivanjem s jednog zadatka na drugi. Mnogi tako upadnu u začarani krug – osjećaj preopterećenosti stvara stres koji „zauzvrat“ još više potiče osjećaj preopterećenosti...

Stres može oštetiti mozak

Premda se u svakodnevici stres, sagorijevanje i pucanje po šavovima toliko često spominju da to zvuči gotovo banalno, sama težina ovih izraza jasno govori da ih uopće ne treba shvaćati olako. Upravo je stres u fokusu brojnih znanstvenih istraživanja – ne samo zbog općepoznatih posljedica poput kroničnog umora, glavobolje, nesanice, rastresenosti, tjeskobe, nego i zato što je sve više dokaza da stres može oštetiti mozak. A čim se mozak nađe u neravnoteži, ona se širi cijelim tijelom.

Spavanje i tjelovježba nužni su za regulaciju kortizola, tzv. hormona stresa, a meditativne i mentalne tehnike za promjenu uvjerenja, načina razmišljanja i obrazaca koji nam štete...

Ivana Vodogažec

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci