Ne propustite svibanjski tematski broj National Geographica Hrvatska o oceanima!

Tajne Kitova - Oni su zaigrani, društveni i radoznali – upravo poput nas! I krasno pjevaju!

Uz detaljni prikaz društvenog života kitova, pogledajte grafički prikaz funkcioniranja oceana; čitajte o ogroženosti koralja diljem svjetskih oceana i spašavanju koraljnih grebena, o ronjenju dnom Mediterana i čudima života koja se tu nalaze, o ožiljcima krajobraza zbog rudarenja.  

Potražite svoj primjerak omiljenog popularnoznanstvenog časopisa na svim kioscima od 10. svibnja i ne zaboravite svoje radove za rubriku "Vaša fotografija" slati na info@nationalgeographic.com.hr , a u nastavku donosimo završnik urednika Hrvoja Prćića.

NGM_05_2021

Naziv Jadransko more, svojevrstan simbol Hrvatske, zapravo je novijeg nastanka. Latinsko je ime bilo Mare Hadriaticum, zvali smo ga i Adrijansko more (vjerujem da svi znaju za Adrijanskoga mora sirenu Nikole Zrinskog) po etruščanskoj koloniji Adriji pokraj ušća rijeke Pad, a stari hrvatski naziv je Sinje more, nastao od još starijega staročakavskog Sinjemôri.

Jadran je dio Sredozemnog mora, a šire i dio svih mora i oceana Zemlje. Mora i oceani su srce i duša planeta – u njima je nastao život, oni generiraju podneblje, upijaju stakleničke plinove, izvor su enormne bioraznolikosti, povezuju kopna, hranitelji su, sve što se događa s njima zrcali se na klimu i život ljudi, bez njih čistih i zdravih nema održive budućnosti! Zato i broj koji u tiskaru ulazi na Dan planeta Zemlje tematski posvećujemo oceanima, njihovu ustrojstvu i životu u njima.

A kako se mi ljudi ponašamo prema oceanima, mi u Hrvatskoj prema Jadranu? Slabo je reći - maćehinski. Masovni turizam je ubojit zagađenjima koje donosi, kanalizacijski izljevi koji završavaju u moru ekstremno ugrožavaju bioraznolikost Jadrana, rušenje prirodnih obala i pretjerana gradnja su moderna urbana kuga, uništavanje livada posidonije smanjuje raznolikost staništa i brojnost vrsta, balastne vode iz brodova nemilice zagađuju, povlačne ribarske mreže ruju dno uništavajući živi svijet... J

oš se 2015. bilježi podatak da je u Jadranu prekomjerno izlovljeno čak 93 posto ribe, a u posljednjih pola stoljeća u Jadranskom moru nestalo je 34 posto riblje populacije i 41 posto sisavaca! Veliki broj naših popularnih pjesama posvećen je moru i ljubavi prema moru – možemo li opisani odnos nazvati ljubavlju i skrbi? Kome će se pjevati kad postane zagađena, beživotna mrtva bara? Kruzerima i LNG terminalima?

Hrvoje Prćić, urednik National Geographic Hrvatska

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Ostali članci