Bojenje tkanina prirodnim bojama

Iako zahtijeva dosta vremena i priprema, bojenje tkanina prirodnim bojama pravi je izazov. Sam proces odlična je kućna zabava, a rezultat je uvijek originalan

Za bojenje se najčešće koristi korijenje, orašasti plodovi, latice cvijeća i bobičasto voće. Uvijek upotrebljavajte svjež i zreo biljni materijal jer boja osušene biljke može bitno varirati u odnosu na boju svježe, a usto neće dati jarke nijanse, nego prigušene. Bojite prirodne materijale poput lana, svile, pamuka ili vune jer se na njih prirodna boja bolje prima, a što je tkanina svjetlija, to će bojenje biti uspješnije. Ako ste početnik u ekološkom bojenju, okušajte se na pamučnim tkaninama – dajte svojim zastorima, ručnicima, posteljini ili donjem rublju nove, vesele nijanse!

Kako bojiti?

1. Prije bojenja tkaninu je potrebno pripremiti da bi se boja bolje primila te kako bi se produljilo njeno trajanje i kvaliteta. Fiksativ boje može biti od soli (½ šalice soli na 8 šalica hladne vode) ili od octa (hladna voda i ocat u omjeru 4:1). U odabranu mješavinu namočite tkaninu, pa pustite da odstoji oko sat vremena, a potom ispirite hladnom vodom sve dok voda ne bude čista.

2. Isjeckajte biljni materijal na komadiće i stavite ga u neki stari lonac koji više ne koristite (jer mogu ostati mrlje od boje). Ovisno o veličini onoga što bojite, udvostručite količinu vode u odnosu na biljni materijal. Pustite neka zavri i kuha oko sat vremena ili dulje dok ne dobijete željenu boju.

3. Procijedite biljni materijal pa u obojenu tekućinu uronite tkaninu. Kuhajte na laganoj vatri oko sat vremena ili dulje, uz povremeno miješanje. Provjeravajte boju tkanine dok ne dobijete željenu boju i imajte na umu da će osušena tkanina biti svjetlije nijanse. Ako bojite u tamnije tonove, tkaninu možete ostaviti da se namače tijekom noći – što je dulje budete namakali, boja će biti intenzivnija.

4. Kada je tkanina poprimila željenu nijansu, izvadite je i operite u hladnoj vodi, a potom je uobičajeno osušite. Očekujte da će se višak boje odmah isprati.

Za prirodne nijanse...


Žute: latice suncokreta, maslačka, nevena, podbjela, kora naranče i limuna

Narančaste: mrkva, kora žutog luka

Zelene: artičoka, špinat, metvica, list koprive, list breskve

Smeđe: korijen maslačka, kora hrasta, ljuska oraha, zrna kave, cikla, jaki crni čaj

Ružičaste: bobičasto voće, trešnje, latice ružičaste i crvene ruže

Crvenoljubičaste: borovnica, kora crvenog luka, crveni kupus

Plave: indigo, crveni kupus, crveni dud, crno grožđe

Sivocrne: kupina, korijen irisa, rogač

Vesna Ercegović

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci