Biljni pripravci za 'usporenu' i 'ubrzanu' štitnjaču

Uvijek se možemo okrenuti prirodi za pomoć, čak i kada štitnjača proizvodi previše ili premalo hormona. Fitoaromaterapeutkinja Martina Bogdanić savjetuje kako potaknuti štitnjaču koja radi presporo i kako umiriti štitnjaču koja radi prebrzo uz pomoć tradicionalnih biljnih pripravaka

Biljni pripravci djeluju na cijeli organizam, stoga iscjeljuju i štitnjaču

Često se postavlja pitanje može li se štitnjača liječiti biljem. Travarka i fitoaromaterapeutkinja Martina Bogdanić, osnivačica riječke udruge za fitoaromaterapiju Studio Martina&Natura, kaže da u narodnoj medicini postoje razni biljni pripravci za tretiranje poremećaja rada štitnjače, no pritom valja uzeti u obzir da su oni nastali u vremenu koje se u mnogočemu razlikovalo od vremena u kojemu danas živimo.

„U prošlosti se mnogo manje znalo kako i zašto nastaju poremećaji štitnjače, pa su tradicionalne biljne mješavine bile usmjerene u samo dva pravca: kako potaknuti štitnjaču koja radi presporo i kako umiriti štitnjaču koja radi prebrzo. Postojale su i neke mješavine koje su se preporučivale za 'blagi' poremećaj rada štitnjače u oba navedena slučaja, bilo da ona radi presporo ili prebrzo. To su nježne mješavine koje zapravo djeluju na cijeli organizam, stoga djeluju i na žlijezde.

Štitnjača: Moćna čuvarica tijela i duše

Međutim, danas takve mješavine više nisu na cijeni jer je suvremeni čovjek građen od drugačijeg materijala nego čovjek prije stotinu, dvjesto, petsto ili više godina. Najčešće mu je potrebna jača kemijska usmjerenost preparata, bilo da je ona iz biljaka ili iz klasičnih lijekova.

Ponekad se još koriste neki od tradicionalnih pripravaka za tretiranje disbalansa štitnjače, ali najčešće ne kao osnovna terapija, nego kao nadopuna klasičnoj terapiji. Također treba uzeti u obzir da je vrlo malo istraživanja provedeno s ciljem otkrivanja nuspojava kombinacije tradicionalnih biljaka koje djeluju na rad štitnjače i lijekova za štitnjaču“, napominje fitoaromaterapeutkinja koja je među tradicionalnim receptima pronašla niz onih za „ubrzanu“ i „usporenu“ štitnjaču.

Tradicionalni biljni pripravci za tretman ubrzanog rada štitnjače

• Najčešće se koristio alkoholni ekstrakt, odnosno tinktura vučje noge (Lycopus europaeus) dobivena iz lista ove biljke ubrane u vrijeme cvatnje. Tinktura se najčešće ukapavala u čaj od matičnjaka da bi se postigla umirujuća sinergija tih dviju biljaka.

• Kao mješavina bilja koja djeluje na cijelo tijelo, pa ujedno i na štitnjaču, primjenjivala se kombinacija osušenih mladih listova kupine (Rubus fruticosus), cvijeta bijeloga gloga (Crataegus monogyna), lista podbjela (Tussilago farfara), lista i cvijeta divizme (Verbascum thapsus) i lista matičnjaka (Melissa officinalis). Za mješavinu se uzimala po jedna jušna žlica svake biljke, pa bi se mješavina potopila u 1200 ml kipuće vode i ostavila da odstoji 1 – 1,5 sat. Pripravak se uzimao mjesec dana – zaslađen medom, po 2 dl prije doručka, ručka i večere. Preostalom količinom pripravka (bez dodavanja meda) grgljalo se grlo.

• Često se koristila i mješavina islandskog lišaja (Cetraria islandica), metvice (Mentha piperita), cvijeta nevena (Calendula officinalis) i imele (Viscum album) koja je rasla na kruški ili topoli. Način spravljanja i uzimanja isti je kao za prethodno navedenu mješavinu.

• Tradicionalno su se stavljali i oblozi na vrat, na mjesto gdje se nalazi štitnjača. Oblog od borove smole razblažene u vodi držao se tijekom noći u razdoblju od 40 dana.

Također se koristio i oblog od smjese meda, vinskog octa, usitnjenog i istučenog crvenog luka te rakije, u jednakim omjerima. Običavao se stavljati tijekom noći u razdoblju od najmanje dva tjedna.

Primjenjivali su se i oblozi od smole mire (Commiphora molmol) razblažene u ulju, što danas ima svoju moderniju verziju u uljnoj dermalnoj mješavini napravljenoj na bazi eteričnog ulja mire.

Tradicionalni biljni pripravci za tretman usporenog rada štitnjače

• Često su se koristili pripravci od mladih zelenih plodova oraha (Juglans regia) ne većih od nokta na palcu. Premda se u nekim područjima koristio svježe iscijeđen sok (tri puta dnevno po jedna mala žlica soka razblaženog u čaši vode) ili sok od mladih oraščića koji su se prethodno kuhali barem 20 minuta, najčešće se koristila tinktura. Spravljala se tako što bi se staklenka (do tri četvrtine volumena) napunila nasjeckanim mladim oraščićima, a potom bi se to prelilo (do vrha staklenke) jakim domaćim alkoholom te ostavilo da odstoji tri tjedna. Tinktura se uzimala u kapima (tri puta dnevno po 30-ak kapi tijekom duljeg razdoblja).

• Kao pripravak koji djeluje na cijelo tijelo, za tretiranje usporenog rada štitnjače preporučivala se mješavina pelina (Artemisia absinthium), lista divlje jagode (Fragaria vesca), metvice (Mentha piperita), stolisnika (Achillea millefolium), nevena (Calendula officinalis), lista i cvijeta crnog sljeza (Malva silvestris). Za mješavinu se uzimala po jedna jušna žlica svake biljke te bi se mješavina stavila u litru kipuće vode i ostavila da odstoji poklopljena jedan sat. Uzimala se u malim količinama tijekom mjesec dana, prije svakog obroka.

• Za poticanje metabolizma cijelog tijela koristila se i mješavina kičice (Centaurium erythraea), trave ive (Teucrium montanum), bosiljka (Ocimum basilicum), cvijeta bazge (Sambucus nigra), cvijeta i lista crvene djeteline (Trifolium pratense), lista peršina (Petroselinum crispum) i lista oraha (Juglans regia). Spravlja se na isti način kao prethodno navedena mješavina.

• Vratni oblozi za „usporenu“ štitnjaču spravljali su se od razblažene borove smole. Oblog se tijekom 40 dana stavljao svaki drugi dan – dva puta dnevno po dva sata i tijekom cijele noći.

Primjenjivali su se i oblozi od stučene svježe broćike (Galium verum), cvijeta i lista crnog sljeza (Malva silvestris) i ječmenog brašna zamućenog s malo vode. Držali su se na isti način kao i oblog od borove smole. Uz to se čajem pripravljenim od suhe broćike više puta u danu duboko grgljalo grlo.

U novije vrijeme kao tretman usporenog rada štitnjače koriste se oblozi od hidrolata mirte (kemotip cineol).

Ivana Vodogažec

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Ostali članci