Biljke uz koje stres, nervoza i nesanica nemaju šanse

Zbog koronakrize bilježi se povećana potražnja za lijekovima za smirenje. No, umjesto u ljekarni, alternativne pripravke za lakši dan i mirniji san potražili smo u prirodi...

Biljni pripravci olakšavaju simptome stresa

Širom svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, zbog koronakrize bilježi se povećana potražnja za lijekovima za smirenje poput anksiolitika koji se koriste za ublažavanje tjeskobe i napetosti te sedativa, odnosno hipnotika, koji olakšavaju uspavljivanje.

Njihova potrošnja već je otprije iz godine u godinu rasla jer su mnogi, opterećeni zahtjevima „civilizacijskog“ načina života, počeli koristiti takve lijekove kako bi se brže riješili nervoze i nesanice. No, kako je riječ o lijekovima koji mogu izazvati ovisnost i razne nepovoljne nuspojave, valja ih uzimati vrlo oprezno i detaljno se pridržavati preporuka liječnika i ljekarnika.

S druge strane, povećala se i potražnja za biljnim umirujućim pripravcima o kojima je uvriježeno mišljenje da su „lakši“ i manje opasni jer se dobivaju izravno iz prirodnih sastojaka. No, biljni pripravci također se moraju uzimati samo u određenim količinama i prema uputama stručnjaka.

„Pritom budite svjesni da takvi pripravci ne uklanjaju uzrok stresa, nego djeluju na simptome stresa olakšavajući nam da ga prebrodimo“, kaže riječki fitoaromaterapeut i nutricionist Goran Smirčić koji zajedno sa svojim kolegama u udruzi EteriCo promiče blagodati ljekovitoga bilja.

Ružičasti žednjak

 

„Za ublažavanje stresa odlični su adaptogeni – grupa biljaka koje, jednostavno rečeno, povećavaju energiju i jačaju otpornost organizma na 'neprijateljska' stanja. Adaptogeni, na staničnoj razini, pomažu organizmu da poništi učinke stresa, odnosno, da se bolje prilagodi na stres“, objašnjava fitoaromaterapeut. U toj skupini posebno izdvaja ružičasti žednjak, odnosno rodiolu (Rhodiola rosea) zato što spada među najbolje istražene, a ujedno i najsigurnije adaptogene biljke jer ima vrlo malo kontraindikacija i interakcija.

Rhodiola„Rodiola je izvrstan brzodjelujući adaptogen koji, među ostalim, ljudima čija su zanimanja psihofizički stresna pomaže da održe dobro zdravlje. Primjerice, rodiolu često uzimaju alpinisti, piloti, čak i astronauti. Na našem tržištu može se nabaviti samo ekstrakt rodiole jer to je endemična biljka te se plantažno uzgaja u pomno reguliranim uvjetima. EPS integralne otopine i još neki standardizirani ekstrakti mogu se kupiti u ljekarnama. Uzima se 200 – 400 mg ekstrakta dnevno ili u količini koja je navedena u uputama proizvođača. Ako se koristi prema preporuci stručnjaka, rodiola nema interakcija s drugim lijekovima“, kaže Goran Smirčić te pritom ističe da ovaj adaptogen ipak ne možemo smatrati svemogućim.

„Rodiola nije 'biljka za sreću'. Ne očekujte da ćete se od rodiole osjećati posebno dobro jer ona ne djeluje ni kao stimulator ni kao sedativ. No, vjerojatno ćete osjetiti da ste neke stvari, koje su vam prije bile izuzetno teške, pomoću rodiole prebrodili s manje stresa. Štoviše, zbog adaptogenog djelovanja rodiole, u tijelu ostaje samo minimum stresnih utjecaja“, pojašnjava Smirčić.

Za ublažavanje napetosti, tjeskobe i nesanice fitoaromaterapeut preporučuje još nekoliko lako dostupnih biljnih pripravaka koji se od davnina koriste za smirenje.

Valerijana

Odoljen ili valerijana (Valeriana officinalis) sadrži valerijansku kiselinu koja ovoj biljci daje neugodan miris i okus, ali tu su i lignani, iridoidi i flavonoidi – sastojci zbog kojih je odoljen vrlo koristan za osobe koje pate od psihičke napetosti i loše spavaju.

valerijanaDa biste pripremili čaj, odnosno infuz, 2,5 g suhog odoljena prelijte sa 2,5 dl vruće vode i ostavite da odstoji 15 minuta. Možete ga piti 2 – 3 puta na dan, ali uvijek svježe pripremljen infuz. Patite li od nesanice, čaj popijte sat vremena prije odlaska na spavanje.

„Za ublažavanje njegova neugodnog mirisa, odnosno okusa, odoljenu možete dodati malo metvice ili matičnjaka jer obje biljke djeluju sinergijski s odoljenom. No, on se ne smije koristiti uz sedative, odnosno hipnotike (lijekove koji potiču spavanje), a ne preporučujem ga ni trudnicama i dojiljama“, napominje fitoaromaterapeut.

Odoljen je dostupan i u obliku SIPF, EPS i ostalih integralnih otopina koje su znatno ugodnijeg okusa nego čaj. Preporučena količina integralne otopine jednostavno se stavi u 1 dl vode i pije se kao čaj.

Matičnjak

Matičnjak (Melissa officinalis), zahvaljujući sinergijskom djelovanju njegova eteričnoga ulja, flavonoida i terpenskih kiselina, također je izvrstan za smirenje.

Čaj se spravlja tako što se 1,5 g suhog matičnjaka prelije sa 2,5 dl vruće vode te ostavi da odstoji 15 minuta. Može se piti najviše tri puta na dan.

„Mnogi uživaju u finoj limunastoj aromi matičnjaka, ali nije preporučljivo konzumirati ga u velikim količinama. Ne smiju ga uzimati trudnice, oboljeli od hipertireoze i glaukoma te osobe koje uzimaju barbiturate. U svakom slučaju, najbolje je prvo tražiti savjet stručnjaka“, upozorava Smirčić.

Pasiflora

Pasiflora (Passiflora incarnata) sadrži alkaloide, flavonoide i eterična ulja koji zajedno djeluju umirujuće. Ova biljka može izazvati laganu pospanost, što je dovoljan razlog za preporuku da se ne uzima uoči vožnje ili neke druge aktivnosti koja zahtijeva koncentraciju i koordinaciju pokreta (npr. penjanje).

pasifloraČaj se priprema tako što se 2 g suhe pasiflore prelije sa 2,5 dl vruće vode, a potom ostavi da odstoji 15 minuta. Pije se do tri puta na dan.

„Patite li od nesanice, uvečer možete uzeti dvije doze čaja – jednu nakon večere, a drugu malo prije odlaska na spavanje. Nipošto ne pretjerujte u konzumaciji pasiflore jer veće količine ne donose više smirenja nego, naprotiv, izazivaju nemir i razdraženost“, upozorava fitoaromaterapeut. Dodaje da neki stručnjaci smatraju kako je čaj manje učinkovit od integralnih otopina pasiflore koje se mogu nabaviti u ljekarnama. Iako pasiflora nema mnogo interakcija s lijekovima, takva mogućnost ponekad ipak postoji, pa prije korištenja obavezno trebamo tražiti savjet stručnjaka.

Još neke biljke za nervozu i nesanicu

Stručni savjet najpoželjniji je prvi korak i u slučaju kad želite iskušati pripravke od gospine trave (Hypericum perforatum), hmelja (Humulus lupulus) i gloga (Crataegus sp.) koji su, također, od davnina poznati po umirujućem djelovanju.

Postoji niz lijekova uz koje se gospina trava ne smije uzimati (primjerice, lijekovi za snižavanje povišene razine masnoća u krvi, antidepresivi i lijekovi za smirenje). Hmelj u nekih osoba može potaknuti hormonske poremećaje, a glog ima problematične interakcije s lijekovima za srce i tlak. Općenito, glog zahtijeva opreznu primjenu jer u prevelikim količinama može nepovoljno djelovati na srčani ritam. Dakle, najprije valja izbjeći moguća nepovoljna djelovanja da bi spomenute tri biljke mogle djelovati kao melem za nervozu i nesanicu.

 

Ivana Vodogažec

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Ostali članci