Znate li prepoznati lašca (i u sebi)?

Iskrenost je iscjeljujuća i dobra za zdravlje. No laži – i one male i one malo veće – sastavni su dio života. Istraživanja su pokazala da čak i mala djeca znaju dobro lagati, ali i da ne postoji mnogo ljudi koji znaju prepoznati kad je netko neiskren. Kako razviti tu vještinu, otkriva Ozren podnar

Mala zviždovka je američka ptica pjevica kod koje je uočena napredna vještina zavaravanja. Ta ptica nalik vrapcu na genijalan način zavarava grabežljivce koji žele njezina jaja. Kad opazi grabežljivca blizu gnijezda, pretvara se da joj je ozlijeđeno krilo i da šepa, čime privlači pozornost napasnika, uvjerenog da će se domoći obilnijeg plijena nego što je samo jaje. Kad joj se proždrljivac opasno približi, zviždovka odleti izvan domašaja opasnosti te na taj način spasi i sebe i jaja.

Zašto lažemo?

Manipuliranje istinom u životinjskom svijetu bitno je za prehranu, bijeg od grabežljivaca i razmnožavanje. Stoga nije čudno što su te vještine najrazvijenije kod evolucijski najnaprednije životinjske vrste – Homo sapiensa.

Moderni čovjek služi se s mnogo različitih tipova laži. Jednima se nastojimo materijalno okoristiti, drugima nekoga nasamariti ili ga povrijediti, trećima se služimo iz puke zabave, dok četvrtima nastojimo sebe ili druge izvući iz neugodne situacije. Ponekad je istina bolnija i škodljivija od laži, pa laganjem štedimo nečije emocije. Sve u svemu, gotovo da nema situacije u kojoj se ljudi povremeno ne služe lažima – sviđalo nam se to ili ne.

Prema američkom psihologu Robertu Feldmanu laganje je temeljna vještina koju učimo od malena. Kako bi to dokazali, psiholozi su u pokusima iz prikrajka promatrali djecu ostavljenu samu u sobi, nakon što su im rekli da ne smiju dirati određenu igračku. U razgovoru koji je uslijedio djeca su uredno lagala da nisu gledala igračku. „S dvije ili tri godine nisu jako vješta u laganju, ali s pet ili šest već su vrlo dobra“, zaključio je Feldman.

Teško prepoznajemo laži

U posljednjih petnaestak godina laži su se proširile na novu dimenziju – virtualni svijet. Prema Feldmanu, druženje na internetskim mrežama poput Facebooka ili pisanje komentara na forumima pojačava sklonost neiskrenosti zbog lakoće stvaranja lažnih profila i preuzimanja tuđih identiteta. Iz tako stvorenih odnosa ne može proizaći ništa dobro, napominju Feldman i istomišljenici.

Budući da nas bližnji, mediji i industrija svakodnevno izlažu lažima, razumljivo je da smo razvili i vještinu razotkrivanja laži. Samo, u toj smo vještini manje uspješni nego u laganju samom. I zato je nužno izoštriti je i naučiti prepoznati katkad jedva primjetne naznake laži u onih koji nas doživljavaju prikladnom metom manipulacije.

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Ostali članci