Sve vrste inteligencije

Ne očajavajte ako ste u matematici truba, a na trubi majstor ili se ne snalazite u prostoru, ali zato znate 'pročitati' ljude. Danas se vjeruje u osam vrsta inteligencije. Nađite ono u čemu ste najbolji i ne zamarajte se kvocijentom inteligencije - njegov je doprinos u uspjehu tek 20 posto

Što znači inteligentno?

Uobičajeno je da s riječi inteligencija označavamo umne sposobnosti učenja, razumijevanja, rasuđivanja i rješavanja problema. Međutim, znamo da ista osoba može biti slaba u matematici i logici, a sjajna u slikarstvu ili govorništvu. Primjećujemo i da neki ljudi naglašenog intelekta trpe neuspjeh u izboru prijatelja i ophođenju s okolinom, dok mnogi ponavljači razreda trijumfiraju u trgovini, sportu ili privatnom životu. Je li onda ispravno inteligencijom nazivati samo sposobnost logike i zaključivanja, ili je inteligencija zajednički izvor iz kojeg teku raznoliki talenti?

Najraniji zagovornik teorije o širokoj lepezi inteligencija je američki psiholog i harvardski profesor Howard Gardner, koji je 1983. u knjizi Frames of Mind iznio tvrdnju da se inteligencija grana na sedam tipova, pridodajući im naknadno osmi. Prema Gardneru i njegovim brojnim sljedbenicima, svako ljudsko biće posjeduje nešto od svih tipova inteligencije, ali ne u jednakoj mjeri. Koji će tip prevladati, ovisi o tome koji je dio mozga najrazvijeniji te o utjecajima okoline i situacijama u kojima se pojedinac nađe tijekom života, pogotovo u prvih desetak godina.

Kome je u djetinjstvu pri ruci glazbeni instrument imat će više izgleda razviti glazbeni potencijal, a tko je u prilici družiti se s loptom ili reketom bit će usmjereniji na koordinaciju pokreta i ravnotežu.

Danas se vjeruje je doprinos kvocijenta inteligencije u uspjehu tek 20 posto. Uspjehu više pridonose vješto komuniciranje, sposobnost „čitanja“ drugih ljudi i prepoznavanja vlastitih osjećaja i motiva.

Osam tipova inteligencije

Gardner je raspoznao osam oblika inteligencije i nadjenuo im sljedeće nazive: jezično-verbalna, logičko-matematička, zvukovno-glazbena, tjelesno-pokretna, vizualno-prostorna, unutarnja ili intrapersonalna, društvena ili interpersonalna te prirodna ili naturalistička.

Prva dva tipa inteligencije najlakše se mjere standardnim testovima i na njima se temelji obrazovni uspjeh. Te dvije vrste donedavno su bile uvažavane kao jedine „prave“ inteligencije. Sljedeća tri tipa teže su mjerljiva testovima, ali su važna u kreativnom stvaralaštvu. Posljednja tri tipa određuju kvalitetu privatnog života i uspjeha u odnosu s okolinom.

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci