Strpljivost: Osobina mudrih koju vrijedi savladati

U ovo neizvjesno doba kada je sve teže planirati život koji umnogome ovisi o odlukama drugih, strpljenje nikad nije imalo veću vrijednost. No, sloboda našeg uma nikad neće moći biti ograničena fizičkim zabranama, zidovima i okovima, a kada postoji volja, postoji i način da se željeno ostvari u drugačijem obliku dok kroz prizmu strpljivosti primjenjujemo kreativnost, prilagođavajući se danim okolnostima

Zašto žuriti, trebalo bi uživati u svakom činu

„Bože, daj mi snage da podnesem stvari koje ne mogu promijeniti, daj mi hrabrosti kako bih promijenio stvari koje mogu promijeniti i mudrosti da mogu razlikovati jedno od drugoga“ – molitva indijanskog plemena Sioux

Razmišljati o strpljivosti i izdržljivosti, odnosno, ustrajnosti u danim okolnostima, nije jednostavno, osobito ako ste mlađa osoba. Nemali broj puta čula sam svoje vršnjake, pa i sebe, kako izgovaraju: „Želim sve, sada i odmah!“ U prvi mah sam to pravdala ne tako dobrim socijalno-ekonomskim prilikama našeg okruženja i želji da ugrabimo što više od života, ali onda sam shvatila da se na sličan način ponašaju ljudi širom svijeta, osobito zapadnog.

Možda su nestrpljivost i žurba sklonosti mlađe populacije, ali pogriješili bismo ako bismo ih pripisali isključivo mladosti. Događalo se više puta da poželim kupiti komad odjeće ili modni dodatak, a kada odem u prodavaonicu, pomislim da mi se sviđa još jedan komad, a ni ono tamo nije loše: „Jao, sve vam je lijepo...“ U takvim sam trenucima spremna priuštiti si ih, iako ih mogu naći u prodavaonici i za mjesec, dva ili godinu dana. Prodavačice bi me savjetovale riječima: „Ne, nemojte sada odmah kupiti i tu drugu stvar, uzmite samo ono radi čega ste došli. Ima vremena...“ Je li to bio marketinški trik ili zaista mudrost iskusnije osobe?

Nestrpljivi da sve iskušamo

Nedavno mi je prijateljica spomenula da sređuje stan i bila je malo nervozna što ne može odmah sve kupiti i napraviti oazu o kojoj mašta. Slično sam i ja razmišljala ne tako davno. A onda sam zastala i shvatila – zašto žuriti, trebalo bi uživati u svakom tom činu, u svakom trenutku građenja svoje male baze i ispunjavanju svoje i želje bliskih ljudi. Sređivanjem sebe, svog životnog prostora i, na kraju krajeva, svog života, zapravo ulažemo dio svoje duše, svoje osobnosti i osjećaja.

Kamo onda jurimo? Zašto žurimo da sebe odjednom potrošimo i težimo da nam ti lijepi trenuci tako brzo prođu. Želim naći posao iz snova, želim dobiti unuke, želim postati direktor, želim da mi djeca što prije odrastu i osamostale se, želim zaraditi mnogo novca, želim kupiti dva stana, želim proputovati svijet, želim se udati, želim roditi dijete, želim svirati u bendu, želim se tetovirati, želim se zaljubiti, želim obojiti kosu u ružičasto, želim...

Popis želja nema kraja, a zapravo zaboravljamo da sve te stvari sa sobom odnose vrijeme, a ponekad odnesu i godine i mladost. Nestrpljivi smo da se ostvarimo, sve iskušamo, doživimo i vidimo. Točno, iskustva su neprocjenjiva, čak i kada su loša, ali pokušajmo malo zastati.

Kad ispunjena želja donese prazninu

Događa li vam se da napravite sve što ste planirali i sve prođe odlično, a vi se ipak osjećate prazno? Iz te praznine opet jurite prema ostvarenju sljedećeg cilja – do sljedeće praznine. Zamislite da ste ostvarili sve snove, zamislite sebe na vrhuncu samospoznaje i samoostvarenja!

Pretpostavljam da biste u toj situaciji s melankolijom vraćali u misli svoje male podvige, borbe, ali i sve divne ljude koji su bili uz vas. U mislima biste se vraćali do svojih osnova, kao da ljuštite koru s drveta, sloj po sloj, dok ne biste stigli do srca, do srži. Na primjer, do slike urezane u srcu tog „drveta“ ‒ vas i vaše obitelji kako pijete kavu u dvorištu uz prve zrake proljetnoga sunca, zujanja pčele na cvijetu pokraj vas i mirisa domaćih kolača...

Možda u nekom trenutku, ne slučajno, svi proletimo kroz taj vizualni i mentalni vremeplov, a nerijetko u pričama, filmovima, romanima i biografijama, velikani, cijenjeni, bogati i uspješni ljudi spominju djetinjstvo ili pak neočekivanu bezbrižnost iz perioda manjeg materijalnog bogatstva, čak i siromaštva, vremena kada su bili nepoznati…

Cilj sam po sebi nije svrha

Zašto je to tako mogu objasniti stručnjaci, ali nagađam da je riječ o uživanju u trenucima, u stvaranju, samom bivanju i udisanju zraka te ljudima oko sebe. Mnogi se iznenade kada shvate kako cilj sam po sebi nije svrha; iznenade se kada u zrcalu ugledaju starca ili staricu.

Sloboda našeg uma nikad neće moći biti ograničena fizičkim zabranama, zidovima i okovima, a kada postoji volja, postoji i način da se željeno ostvari u drugačijem obliku dok kroz prizmu strpljivosti primjenjujemo kreativnost, prilagođavajući se danim okolnostima!

Temu ljepote života kao takvog, ideju o strpljivosti, kreativnosti kao životnoj snalažljivosti, ali i zasljepljujuću veličinu i sjaj jednostavnosti, naći ćete u filmovima Život je lijep i Velika ljepota, u poeziji, glazbi, u pogledu u zvjezdanu noć. Koliko je ova tema interesantna pokazuju i brojni novinarski tekstovi, ali i stručna znanstvena promišljanja i istraživanja.

Odbijanje sadašnjeg trenutka

Nestrpljivost se uglavnom javlja zbog frustracije izazvane neželjenim okolnostima. Upravo će nam takve situacije pomoći da uvježbamo vještinu strpljivosti. Kao vrlinu, strpljivost su hvalile brojne religije i filozofi, a sada to čine i istraživači i liječnici. Prema shvaćanju budista, strpljivost predstavlja bezuvjetno prihvaćanje onoga što se događa u sadašnjem trenutku.

U trenucima kada nam nedostaje strpljivosti, zapravo odbijamo sadašnji trenutak, zamjenjujući ga budućim trenutkom iz svoje mašte jer smatramo da će nam taj budući trenutak pomoći u rješavanju sadašnjeg problema u sadašnjem trenutku. Strpljivi, dakle, prema mišljenju budista, možemo biti samo kada smo prisutni u sadašnjem trenutku. Svakako, prema poimanju budističke religije, strpljivost se može naučiti i nadomjestiti meditacijom.

Strpljivost se uči

Svakako, emocije koje prate stanje nestrpljivosti ne mogu se blokirati i zaustaviti, ali ih možemo postati svjesni i kontrolirati ih. Matthew Pianalto, profesor filozofije na sveučilištu Eastern Kentucky, o toj temi napisao je knjigu On Patience: Reclaiming a Foundational Virtue (O strpljivosti: povratak temeljnoj vrlini).

Jedan od komentara o knjizi govori da Pianalto elokventno brani vrlinu strpljivosti od različitih nesporazuma, tvrdeći da nije riječ o jednostavnoj vrlini čekanja, nego je to višestruka sposobnost koja podržava i koju podržavaju čitave mreže vrlina. Zaključuje se da strpljivost, pravilno konstruirana, zapravo ima ključnu ulogu u procvatu ljudi.

Detaljnom pretragom, objašnjava Pianalto, došao je do eklektičnog raspona spisa koji se tiču nekoliko različitih filozofskih i religijskih tradicija što se bave vrlinom strpljivosti, a pritom misli na zapadnjačku filozofsku, kršćansku, islamsku i budističku tradiciju. Ova knjiga donosi filozofsko ispitivanje prirode strpljivosti i njenog nerazdvojnog odnosa s drugim vrlinama koje su u suvremenom svijetu uživale veći interes, pa je strpljivost ostajala u drugom planu.

Benefiti koje donosi strpljenje

Kao što smo spomenuli, ni medicinska struka nije ostala imuna na izučavanje vrline strpljivosti. Tako, prema raznim istraživanjima, strpljivost nas vodi do kvalitetnijeg života, kako na mentalnom i duhovnom, tako i na fizičkom nivou. Donosimo vam neke od zaključaka...

Bolje mentalno zdravlje

Prema istraživanju iz 2007. godine, profesorice Sarah A. Schnitker s Teološkog fakulteta Fuler i profesora psihologije Roberta Emmonsa sa Sveučilišta u Kaliforniji, strpljivi ljudi manje pate od depresije i negativnih emocija. Pretpostavlja se da je razlog to što se bolje nose s uznemirujućim i stresnim situacijama. Takvi ljudi ocjenjuju se i kao osobe koje bolje prakticiraju mindfulness i osjećaju mnogo više zahvalnosti, više su povezani s čovječanstvom i univerzumom i imaju više osjećaja za obilje.

Profesorica Schnitker 2012. godine dodatno se fokusirala na bolje razumijevanje strpljivosti i objasnila da ona dolazi u mnogo različitih oblika. Jedna vrsta je međuljudska strpljivost, koja ne uključuje čekanje, nego podrazumijeva ravnodušnost prema ljudima koji nas na neki način iritiraju. U istraživanju kojim je obuhvatila gotovo 400 studenata, zaključila je da oni koji su strpljiviji prema drugima imaju tendenciju da se više nadaju i budu mnogo zadovoljniji svojim životom.

Druga vrsta strpljivosti podrazumijeva ustrajnost tijekom životnih poteškoća, bez frustracija ili očaja. Očekivano, ovaj tip hrabre strpljivosti bio je povezan s nadom. Na kraju, strpljivost u svakodnevnim preprekama, gužvama u prometu, dugim redovima i slično, ide pod ruku s dobrim mentalnim zdravljem. Konkretno, zaključuje se da su ljudi koji imaju takvu vrstu strpljivosti zadovoljni svojim životom i manje su depresivni.

U istom istraživanju Schnitker je pozvala 71 studenta da sudjeluju u dvotjednom treningu strpljivosti, gdje su naučili prepoznati svoje emocije i okidače, regulirati ih, suosjećati s drugima i meditirati. Nakon dva tjedna ispitanici su izjavili da su osjećali povećanje strpljivosti, manje depresije i doživjeli više pozitivnih emocija. Drugim riječima, čini se da je strpljivost vještina koju možemo vježbati i učiti.

Strpljivi ljudi bolji su prijatelji i bolji susjedi
U odnosima s drugima, strpljivost dobiva formu ljubaznosti. Istraživanje je navelo da su strpljivi ljudi mnogo spremniji na suradnju, empatičniji, pravičniji i skloniji opraštanju. Dokazi za to potvrđeni su u istraživanju iz 2008. godine na kojemu su radili Oliver Scott Curry, Michael Price i Jade G. Price. Također je potvrđeno da postoji izvjesna sebičnost u materijalnom smislu kod sve tri prethodno navedene vrste strpljivih ljudi. Na grupnom nivou, strpljivost može biti jedan od temelja civilnog društva.

Strpljivi ljudi skloniji su i glasati, što podrazumijeva čekanje mjesecima ili godinama da politički dužnosnik primijeni politiku koju propagira. Evolucijski teoretičari vjeruju kako je strpljivost pomogla našim precima da opstanu, umjesto da zahtijevaju trenutačnu nadoknadu (što bi vjerojatnije dovelo do sukoba nego do suradnje). Na isti način, strpljivost je povezana s povjerenjem u ljude i u institucije.

Ostvarivanje ciljeva
Put do dostizanja cilja je dug, pa nestrpljivi ljudi, koji rezultate žele vidjeti odmah, možda ga i neće uspjeti ostvariti. U svom istraživanju iz 2012. godine Schnitker također istražuje pomaže li strpljivost učenicima u izvršavanju obaveza. Pet anketa koje je tijekom semestra provela pokazale su da strpljivi ljudi (iz sve tri spomenute kategorije) ulažu više truda u postizanje svojih ciljeva nego drugi. Posebno su ispitanici s interpersonalnom strpljivosti ostvarili više napretka u ostvarenju svojih ciljeva u odnosu na manje strpljive osobe i bili su zadovoljniji kada su ih ostvarili. Prema njezinoj analizi, veće zadovoljstvo postignutim ciljevima objašnjava i zašto su strpljivi uspješni ljudi zadovoljniji svojim životom.

Povezanost s tjelesnim zdravljem
Istraživanja strpljivosti i dalje su nova, ali postoje neki dokazi koji ukazuju na to da bi strpljivost mogla biti dobra i za naše tjelesno zdravlje. U svom istraživanju iz 2007. Schnitker i Emmons su otkrili da strpljive osobe imaju manje zdravstvenih problema, kao što su glavobolje, pojava akni, čira, dijareje ili upale pluća. Druga istraživanja otkrila su da osobe koje pokazuju nestrpljivost i razdražljivost imaju više zdravstvenih tegoba i lošiji san.

Zašto se zaista malo ne zaustavimo, vratimo na početak ovog teksta i ponovo pročitamo molitvu plemena Sioux i sjetimo se brojnih drugih narodnih izreka s patinom životnog iskustva. Mudrosti predaka nisu slučajne, ponavljamo ih olako i mehanički, čak su nam ponekad i dosadne, a ne znamo da u sebi kriju svjetlost života.


Tri načina za prakticiranje strpljivosti

Sensa.hr

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Ostali članci