Sretna žena: Više volite sebe i svoj život!

Očekivanja prosječnog čovjeka u odnosu prema sreći često su prevelika i nerealna, a pod osobitim pritiskom društva nalaze se žene. Istraživanja pokazuju da su unatoč poboljšanja uvjeta života nesretnije nego prije 40 godina. Ipak, doći do sreće nije tako komplicirano kao što se čini...

Lennonova lekcija

Johna Lennona, člana popularnih The Beatlesa, majka je odmalena učila kako je u životu najvažnija sreća. Jednom je prilikom u školi dobio zadatak da napiše što želi biti kad odraste. Bez previše razmišljanja odgovorio je kako želi biti sretan. Učitelj ga je strogo ukorio jer je smatrao da nije razumio zadatak – trebao je odgovoriti da želi postati vatrogasac, liječnik ili učitelj. Lennon je samouvjereno odgovorio učitelju da je on taj koji ne razumije život.

Mnogi odrasli mogli bi mu pozavidjeti na takvom zrelom i dubokoumnom shvaćanju najvažnijeg dijela života – sreće. Jer kakav je život bez sreće? Nesretan liječnik zasigurno ne može uspješno liječiti pacijente, baš kao što ni nesretan učitelj ne može prenositi vrijednost sreće novim generacijama ako ih i sam ne živi.

Čak 50 posto sreće zapisano u genima

Sreća je širok pojam koji nam pokazuje koliko volimo sebe i svoj život. Može obuhvaćati različita emocionalna stanja, poput radosti, zadovoljstva, euforije i trijumfa. Tijekom vremena u različitim kulturama razvila su se i različita poimanja sreće. U staroj Kini sreća se temeljila na dobroj sudbini i povoljnim vanjskim okolnostima. U antičkoj Grčkoj razvilo se i etičko stajalište eudajmonizam, prema kojem je sreća (eudaimonia) stanje koje čovjek postiže uslijed ispravnog postupanja te je najviše dobro i cilj ljudskoga života. Suprotno tome, većina suvremenih društava vidi sreću kao subjektivno zadovoljstvo, kao nešto što možemo tražiti, naći, oblikovati i kontrolirati.

Dr. Sonja Lyubomirsky, profesorica psihologije s Kalifornijskog sveučilišta, u svojim je istraživanjima otkrila od čega je satkana sreća. Ona zaključuje kako je čak 50 posto sreće pojedinca određeno njegovim genima. Na 10 posto utječu životne okolnosti i situacije (poput društvenog statusa, bogatstva, životne dobi, etničke i religijske pripadnosti, obrazovanja i društvenih odnosa). Ostatak od nemalih 40 posto sreće pod našom je kontrolom. Dakle, ako se vodimo rezultatima njezinih znanstvenih istraživanja, ne možemo neprestano optuživati svoju sudbinu, nego zasukati rukave i što bolje iskovati vlastitu sreću.

Sretni štede više, troše manje

Neki čimbenici mogu utjecati na nižu ili višu razinu sreće, no najveći dio sreće ipak je povezan s perspektivom promatranja života i mišljenjem o njemu. Osim što odišu optimizmom, sretni ljudi vjeruju kako su gospodari svoje sudbine. Manje su skloni lošim navikama, umjereniji su u pušenju i konzumiranju alkohola. Uspješniji su u svojoj profesiji te zarađuju više. Društveniji su, kreativniji, vole dobar humor. Vješto rješavaju probleme i kritične situacije. Da novac ne može kupiti sreću, dokazuje i podatak kako sretni ljudi troše manje, a štede više. To proizlazi iz toga da očekuju da će živjeti dulje, pa sukladno tome i ostavljaju više za budućnost.

Sreću ne trebamo mahnito tražiti. Sreća je tu, u nama i oko nas. Na nama je da je prepoznamo i dopustimo joj da nas blagoslovi u svim životnim avanturama. Naučimo osvijestiti i izraziti zahvalnost za ono što je već prisutno u našem životu, bilo da je riječ o ugodnom čavrljanju s blagajnicom u trgovini ili nedjeljnom obiteljskom ručku. Kad god osjetimo zahvalnost, trebamo to i izraziti osobama koje su dio te situacije. Tako ćemo naučiti postati sretniji zamjećujući stvari i događaje u svojem životu koje inače možda uzimamo zdravo za gotovo.

Najsretniji su Danci

Koliko je materijalnog bogatstva potrebno suvremenom čovjeku da bi bio sretan? Jesu li ljudi u razvijenijim dijelovima svijeta sretniji od drugih? Znanost pokušava uočiti postoje li razlike u vrsti i količini sreće među stanovnicima različitih zemalja s obzirom na ekonomsku razvijenost. Opće je mišljenje kako je život u razvijenim zemljama mnogo lakši i sretniji. Istina, već nekoliko godina zaredom najsretnijim ljudima proglašavani su Danci.

No to ne mora značiti da su svi ostali osuđeni na manjak sreće. Naime, brojna istraživanja o sreći pokazuju kako povećan nacionalni i osobni dohodak te viša razina obrazovanja ne donose sa sobom obavezno i veću sreću. Taj „paradoks sreće“ pokazuje kako neprekidna potraga za većom srećom koja uključuje težnju za višim prihodom može dovesti do višeg prihoda, ali ne i do veće sreće. Život se pretvara u utrku za „više“ i „bolje“, ali bez ispunjavanja onog prvotnog cilja – sreće.

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci