Povjerenje - tajni sastojak sreće

Lykke, danski izraz za sreću, eliksir je dobrog života koji svi želimo kušati. No da bismo ga unijeli u svoju svakodnevicu, moramo znati od čega se sastoji. Prema znanstveniku Meiku Wikingu, autoru knjige ‘Lykke’, bez povjerenja u život i u ljude nema ni sreće. Otkrijte kako ga njegovati te pronaći dublji smisao i životno zadovoljstvo

Najsretniji posao na svijetu

Meik Wiking, sad već vrlo poznati autor knjige Hygge – što je ujedno danski izraz za blagostanje i udobnost te životni stil, po čemu su Danci poznati širom svijeta – vjerojatno ima najsretniji posao na svijetu. On radi u Institutu za istraživanje sreće u Kopenhagenu.

Nakon što je svijetu predstavio hygge i njime ga zarazio, ovaj lovac na blago zapitao se od čega se sastoji sreća, taj teško mjerljiv i subjektivni osjećaj koji, kad ga otkrijemo, počiva u našim grudima i izvlači nam osmijeh na lice. Tko bi rekao da se sreća, taj neopipljivi doživljaj, može pretočiti u brojke, čak i generirati.

6 sastojaka potrebnih za sreću

Ali može, uvjeren je Wiking koji je svoja društvena istraživanja sažeo u novoj knjizi Lykke, što je, ponovo danski, izraz za sreću. Lykke ili sreća sastoji se od točno određenih sastojaka koji su u različitim omjerima potrebni da bismo doživjeli, kako kaže, boju, ljepotu i dobrotu ovog svijeta.

Ti su sastojci zajedništvo, novac, zdravlje, sloboda, povjerenje i dobrota. Danci su, čini se, odlično svladali taj recept jer se, prema mnogim istraživanjima, smatraju jednim od najsretnijih naroda svijeta. U ozbiljnoj i ujedno humorističnoj knjizi, koju je u Hrvatskoj objavio Mozaik knjiga, Wiking otkriva kako točno Danci, ali i drugi sretni narodi, žive svoju sreću. Evo priče iz njegove knjige koja govori o povjerenju, nezaobilaznom osjećaju bez kojega nema sreće i blagostanja...

lykke knjiga

Kako prepoznati povjerenje?

Jedne večeri 1997. godine Anette je navratila u jedan njujorški restoran. Kako su s vanjske strane također bili postavljeni stolovi ograđeni lancem, ondje je ostavila svoju kćer da spava u kolicima te je promatrala iznutra, kroz staklo.

Međutim, ubrzo je bila uhićena pod optužbom za zanemarivanje djeteta i s rukama u lisičinama za dlaku izbjegla zatvorsku kaznu. U prilog joj je išla činjenica da je postupila poput većine Danaca.

Navratite li u Kopenhagen, prvo ćete se morati priviknuti na svu silinu biciklista na cestama, a onda ćete primijetiti još nešto: kako djeca spavaju u kolicima na javnim mjestima. Tako, na primjer, i malenoga Gustava i majušnu Freju njihovi tata i mama ostavljaju ušuškane ispred kafića dok unutra piju kavu. Uputite li se na selo, uz cestu ćete ugledati štandove s povrćem za kojima nema prodavača. Slobodno se poslužite i ubacite gotovinu u kutijicu!

Svi presretni u Danskoj – otkud to?

Osim što se povjerenje može zapaziti, može ga se i pokazati. Tako sam jednoga poslijepodneva otišao pokupiti bicikl u servis – i rastresen, kao obično, zaboravio lisnicu kod kuće. „Bez brige. Uzmite ga i sutra mi donesite novac“, rekao mi je serviser. Spomenuti serviser mi je uljepšao dan (i pobudio u meni odanost njegovoj usluzi) jer ugovori za jednostavne transakcije samo odvjetnike mogu usrećiti.

U članku Svi presretni u Danskoj – otkud to?, objavljenom u časopisu Forbes, Erika Andersen opisuje slično iskustvo koje je doživjela kad je posjetila Dansku kako bi utvrdila zašto uvijek tako visoko kotira kad je riječ o fenomenu sreće. Tijekom posjeta odlučila je otići na jahanje i poželjela unajmiti konja. Iako konjušnica nije primala kreditne kartice, vlasnik je rekao da može otići na jahanje i vratiti se poslije s gotovinom.

Visoka razina povjerenja čini društvo uspješnim

Nakon toga Erika je došla do sljedećeg zaključka: Danci su sretni zbog visoke razine povjerenja u svoje društvo. I na dobru je tragu jer je povjerenje jedan od šest čimbenika koji objašnjavaju zašto su neke zemlje sretnije od drugih.

Prema Svjetskom izvješću o sreći iz 2015., „uspješno društvo je ono u kojemu vlada visoka razina međusobnog povjerenja – među članovima obitelji, kolegama, prijateljima, neznancima i institucijama poput vlade. Društveno povjerenje potiče osjećaj zadovoljstva životom.“

Ljudi koji vjeruju jedni drugima su sretniji, a povjerenje uistinu olakšava život. Visoka razina povjerenja prisutna je, na primjer, u svim poslovnim uredima u Danskoj: ne morate sastavljati ugovor za svaku malu transakciju. Dogovor je dogovor i vašoj se riječi vjeruje. U Danskoj nadređeni ne zapovijedaju svojim zaposlenicima, nego jednostavno vjeruju da će posao biti odrađen u dogovorenom roku, osim ako nisu obaviješteni o eventualnoj promjeni – i, naravno, možete ga odraditi i kod kuće.

Suradnja, empatija i povjerenje dio su školskih kurikula

Glavnom izvršnom direktoru obraćate se imenom kao i svima ostalima, a ručate za istim stolom i otvoreno razgovarate o poslu i privatnom životu. Svoj uspjeh temeljite na suradnji i timskom radu, ne težeći pritom zvjezdanom statusu.

Uz to, nije slučajnost da na radnomu mjestu u Danskoj vlada duh suradnje, ravnopravnosti i povjerenja. Kao što ćemo se ubrzo uvjeriti, društvene vještine, suradnja, empatija i povjerenje dio su školskih kurikula; spomenute se vrline usvajaju zarana i očekuje se da se primjenjuju i u odrasloj dobi.

danska

Postotak stanovnika koji imaju visoku razinu povjerenja u druge

Danska: 89 %
prosjek OECD-a: 59 %
Norveška: 88 %
Francuska:56 %    
Finska: 86 %
Irska: 56 %
Švedska: 84 %
Češka: 56 %
Nizozemska: 80 %
Slovenija: 53 %
Švicarska: 74 %
SAD: 49 %
Estonija: 72 %
Poljska: 47 %
Izrael: 71 %
Slovačka: 47 %
Novi Zeland: 69 %
Mađarska: 47 %
Ujedinjeno Kraljevstvo: 69 %
Koreja: 46 %
Belgija: 69 %
Grčka: 40 %
Australija: 64 %
Portugal: 38 %
Španjolska: 62 % Meksiko: 26 %
Austrija: 62 %
Turska: 24 %
Njemačka: 61 %
Čile: 13 %
Japan: 61 %

Iz knjige ‘Lykke’ Meika Wikinga

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci