Patite li od izgovoritisa?

Jeste li jedna od onih osoba koja stalno smišlja izlike i izgovore da nešto ne učini? Neutemeljena opravdanja nas koče od ispunjvanja svog punog potencijala. Uhvatite se u koštac sa sindromom „ali ja nisam dovoljno pametan“ od kojeg pati čak 95 posto populacije!

Izgovoritis objašnjava razliku između osobe koja napreduje i onih koji zadržavaju svoj položaj, pojašnjava dr. David Joseph Schwartz. „Čovjek koji nigdje nije dospio i koji uopće nema plan nekamo dospjeti, uvijek ima bezbroj razloga kojima će to opravdati“, piše u svojoj knjizi Čarolija pozitivnog razmišljanja (izdavač VBZ).

Žrtve ove misaone bolesti prolazi kroz sljedeći misao proces: „Nisam uspješan koliko bih trebao biti. Što mogu upotrijebiti kao opravdanje da bih sačuvao obraz? Da vidimo: zdravstvene tegobe? Nedostatak naobrazbe? Starost? Mladost? Loša sreća? Osobni problemi? Muž? Žena? Kućni odgoj?“

Izgovoritis se pojavljuje u različitim oblicima, a dr. Schwartz navodi da su ova četiri najučestalija: zdravstveni izgovoritis, izgovoritis inteligencije, dobni izgovoritis i izgovoritis sreće.

Od navedenih, od izgovoritisa  inteligencije ili sindroma „nisam dovoljno pametan“, u nekoj mjeri, pati čak 95 posto ljudi. Dr. Schwartz u svojoj knjizi navodi tri jednostavna načina liječenja izgovoritisa inteligencije:

1. Nikad ne podcjenjujte vlastitu inteligenciju i nikad ne precjenjujte tuđu. Ne omalovažavajte se. Usredotočite se na ono što posjedujete. Otkrijte svoje talente. Sjetite se da nije važno kolikom inteligencijom raspolažete. Važno je kako se koristite njome. Upravljajte svojom inteligencijom umjesto da se zamarate time koliki je njezin kvocijent.

2. Podsjećajte se nekoliko puta dnevno: moji su stavovi mnogo važniji od moje inteligencije. Na poslu i kod kuće djelujte u skladu s pozitivnim stavovima. Otkrijte razloge zbog kojih nešto možete, a ne razloge zbog kojih to ne možete. Razvijte pobjednički stav. Iskoristite svoju inteligenciju kreativno i pozitivno. Iskoristite je da biste pronašli načine da ostvarite pobjedu, a ne kako biste dokazali da ćete izgubiti.

3. Upamtite da je sposobnost razmišljanja mnogo vrjednija od sposobnosti pamćenja činjenica. Koristite svoj um za stvaranje i razvijanje ideja, za pronalaženje novih i boljih načina obavljanja određenog zadatka. Upitajte se koristite li svoje mentalne sposobnosti da biste stvarali povijest ili ih koristite tek da biste zabilježili povijest koju su stvorili drugi?

 

Pripremila: Magda Dežđek

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Ostali članci