Maštanjem do cilja

Maštanje, vizualizacija, imaginacija… Svi procesi koja nas pomiču od realnosti prema zamisli kakve bi stvari, događaji i odnosi mogli ili trebali biti, mnogo su više od dokolice – tvrde psiholozi i terapeuti. Oni mogu biti iznimno korisni alati za ostvarenje ciljeva. Kada ste vi posljednji put maštali?

Maštati je zdravo

„Spusti se s oblaka“, riječi su koje je većini nas barem jednom uputila nastavnica kad bismo mislima odlutali i zamišljali nešto puno interesantnije od onoga na školskoj ploči. No, ne maštaju samo djeca, pokazala su istraživanja, jer i odraslima misli često odlutaju u svijet imaginacije.

Istraživanje sveučilišta Harvard, koje je obuhvatilo više od dvije tisuće odraslih osoba, u dobi od 18 do 88 godina, pokazalo je da su ispitanici, kad bi ih istraživači kontaktirali, maštali čak 46,9 puta. Na prvu, moglo bi se činiti da je toliko maštanja kontraproduktivno, čak i nezdravo. Međutim, stručnjaci ne misle tako.

Maštanje je slično opuštajućim tehnikama poput meditacije, vođene vizualizacije i hipnoterapije – koje odmaraju mozak dopuštajući mu da predahne od intenzivnog rada – pa i učinci mogu bili slični. Te su relaksacijske tehnike poznate po tome što ublažavanju posljedice stresa i eliminiraju negativne misli. Ako je maštanje pozitivna distrakcija od svakodnevnih briga, ono može ublažiti tenzije i anksiozne osjećaje, ali i povoljno utjecati na tjelesno zdravlje jer će, primjerice, uravnotežiti krvni tlak, ublažiti glavobolju i osnažiti imunitet.

Mozak postaje aktivniji

Ako ste posebno skloni maštanju, pripadate dobrom društvu. Znanstveni genij Albert Einstein i književnice sestre Brontë bili su izrazito daroviti sanjari. Neki od najpoznatijih Einsteinovih citata glase: „Mašta je važnija od znanja“; „Logika će vas ženaodvesti od A do B, a mašta će vas odvesti kamo god poželite“ i „Mašta je sve. To je projekcija života koja prethodi svim životnim odlukama i potezima.“ Einsteinova sposobnost puštanja uma da zamišlja žive slike njegovih ideja dovela ga je do epohalnih otkrića znanstvenih teorija.

„Mašta je naša mentalna stvarnost. Svaka fizička slika jednom je bila samo ideja u nečijem umu i plod nečiji mašte“, smatra Maja Prović, zagrebačka life i mindfulness trenerica.

Uspjeh Einsteinova pristupa rješavanju kompleksnih problema pomoću bujne imaginacije potvrđuju i suvremeni znanstvenici. Prema istraživačima sa sveučilišta British Columbia, dokoličarenje s vlastitim mislima ne može se (više) okarakterizirati kao lijenost i pasivnost. Štoviše, fMRI snimke mozga pokazale su da mozak postaje aktivniji kad maštamo i kako su vrlo aktivni njegovi dijelovi čija je funkcija rješavanje složenih problema.

Neočekivane ideje

Istraživači sa sveučilišta Kalifornija utvrdili su da nakon maštanja postajemo kreativniji. Ispitanici koji su, za potrebe istraživanja, nakon rada na zahtjevnom, kreativnom poslu pauzirali radeći zadatke koji dopuštaju da im misli odlutaju, bili su oko 40 posto domišljatiji i maštovitiji kad su se vratili rješavanju inicijalnog zadatka, za razliku od ispitanika koji su se na pauzi odmarali, radili na nekom drugom složenom zadatku ili nisu uopće pauzirali.

Ekološki osviještenoj modnoj dizajnerici Mandali Mendrilli sanjarske pauze između crtanja i šivanja također služe za raspirivanje kreativnih ideja. „Moja sanjarska pauza obično počiva na zvuku. Glazba, pjesma ili poezija najčešći su oblici izražavanja koji me nadahnjuju i opuštaju. Tijekom slušanja ili čitanja često doživim trenutke čiste kreativne inspiracije, poput neočekivane ideje koja me začudi i oduševi ili uvida u neku još neotkrivenu dimenziju postojeće ideje“, kaže modna dizajnerica riječkih korijena.

Moć jutra

Dakle, ako ne možete smisliti rješenje nekog problema ili kad vaše moždane vijuge više ne produciraju dovoljno originalne ideje, počnite raditi nešto što zahtijeva samo automatske pokrete. Otiđite u šetnju, tuširajte se, obrišite prašinu ili pročitajte koji stih jer ove nezahtjevne aktivnosti otvaraju portal vizionarskog vrta imaginacije.

Znanstvenici vjeruju da, dok naše misli vrludaju, mozak zapravo sortira ono što smo vidjeli, čuli i naučili, pa kad se vratimo inicijalnoj zadaći, pristupamo joj sa svježom i kreativnijom perspektivom, ali smo i produktivniji. Razlog tomu može biti što imaginacija ujedno izoštrava fokus i koncentraciju.

Šah iz glave

Najpoznatiji primjer koliko mašta može pomoći u postizanju uspjeha, učenju i usavršavanju neke vještine možda je ruski aktivist za ljudska prava i šahist Natan Sharansky. Pod lažnim optužbama prognan u strogi sibirski zatvor na devet godina, gdje mu nije bilo dozvoljeno ni čitati ni pisati, Sharansky je u svojoj glavi igrao beskrajne partije šaha povlačeći poteze za dva igrača. Poslije je objasnio koliko ga je to mentalno ojačalo. Toliko je dobro naučio igrati šah, koristeći samo svoju maštu, da je deset godina nakon puštanja na slobodu, 1996. godine, pobijedio svjetskog prvaka u šahu Garija Kasparova.

Ovo je iskustvo primjer kako nam maštanje može pomoći da postanemo osoba kakva želimo biti ili da lakše ostvarimo svoje želje. Prema mišljenju new age psihologa, što više i detaljnije razmišljamo o svojim ciljevima i snovima, povećava se šansa za njihovo ostvarenje.

Kreativna vizualizacija

„Vizualizacija, kao vrsta maštanja, nije teška tehnika i svi je možemo prakticirati“, kaže life coach Mirjana Petković koja tehniku kreativne vizualizacije i sama svakodnevno primjenjuje za ostvarenje svojih želja.

žena drvo„Pronađite miran kutak domu, zatvorite oči i u svom umu kreirajte svoju želju do najsitnijeg detalja. Pokušajte pritom osjetiti emocije kao da je vaša želja već ispunjena, da vi to zaslužujete i zahvalni ste za ispunjenje svoje želje. Ne razmišljajte o načinu kako ćete ostvariti tu želju, nego imajte povjerenja u to da će vam svemir u pravom trenutku isporučiti vaše želje“, objašnjava Petković.

Savjetuje da to činimo ujutro prilikom buđenja ili uvečer prije spavanja jer je tada moć vizualizacije najjača.

Vrlo sličnom tehnikom koriste se i sportaši, govornici i drugi profesionalci koje smatramo uspješnima. „Tehnike vizualizacije često primjenjuju profesionalni sportaši, kao dodatak treningu ili u periodu kad ne mogu izvoditi fizičke treninge, na primjer zbog ozljede ili u vrijeme karantene“, kaže Sanja Petrić, psihologinja specijalizirana za rad sa sportašima.

„Takva vizualizacija nije puko maštanje ili zamišljanje prakticiranja sporta koji  trenirate. Mora uključiti potpunu mentalnu aktivaciju područja koja su odgovorna za izvođenje složene motoričke radnje, kao da se radnja odvija u fizičkom svijetu. Drugim riječima, ako vizualizirate određenu radnju, pokret ili akciju i pritom slijedite određena pravila vizualizacije, u mozgu će se aktivirati ista ona područja kao kad zaista, u stvarnome svijetu, izvodite tu radnju, pokret ili akciju“, pojašnjava psihologinja Petrić.

Fokus na cilj, ne na prepreke

Da biste iskušali takvu vrstu strukturalnog maštanja koje dokazano djeluje, odaberite jedan stvarni cilj koji želite ostvariti u sljedećih nekoliko mjeseci. Potom svakog dana na 10 minuta (poslije trajanje možete produljiti), zatvorite oči i zamislite kako se taj cilj ostvaruje, što realnije i detaljnije možete, uključujući sva osjetila.

„Orijentirajte se na ono što želite postići, a ne na ono što želite izbjeći“, sugerira psihologinja, „a ako mislite da biste na putu mogli nailaziti na prepreke, nemojte ih ignorirati. Naprotiv, vidite da se u potpunosti suočavate s tim preprekama i zaobilazite ih koristeći alternativne planove.“

Imaginacija donosi još blagodati osobama s glavom u oblacima. Jedna od novijih studija, objavljena u znanstvenom magazinu Psychological Science, utvrdila da je radno pamćenje osoba koje često fantaziraju puno bolje od onih koji to ne čine. To je ona vrsta memorije koja je zadužena za pamćenje i zadržavanje informacija kad nismo fokusirani, primjerice kad moramo pamtiti niz slova dok nas prekidaju matematičkim zadacima.

Imaginacija poboljšava svijet

Pitate li se kako je to moguće s obzirom na to da sanjari uglavnom djeluju dekoncentrirano? Znanstvenici pretpostavljaju da nekim ljudima misli često ženaodlutaju zato što je njihov mozak učinkovitiji. Što je veća učinkovitost, to je veći kapacitet razmišljanja, pa misli mogu odlutati za vrijeme obavljanja jednostavnih zadataka. Ako je to istina, onda ne čudi što su i Sharansky i Einstein imali izvanrednu moć imaginacije.

Osobe poput njih ne čine samo svoj mikrokozmos uspješnijim i zanimljivijim nego cijeli svijet mogu učiniti boljim mjestom za život. Anthony Jack, američki kognitivni znanstvenik sa sveučilišta Case Western Reserve, tvrdi da maštanje stimulira one dijelove mozga koji su odgovorni za empatično ponašanje.

Kako Jack pojašnjava, kad rješavamo neki analitički zadatak, dio mozga zadužen za empatiju nije aktivan, ali kad fantaziramo, empatička strana mozga se uključuje, a analitička isključuje.

Razumijevanje života

Poznato je da postoji još vrsta inteligencije, poput muzičke ili emocionalne, a ne samo ona koja se mjeri tradicionalnim kognitivnim vještinama na IQ testovima. Scott Barry Kaufman, profesor psihologije na Sveučilištu u New Yorku, predlaže da se na „popis inteligencija“ uvrste i „spontane“ kognitivne vještine poput intuicije i iznenadnih uvida, kojima se pristupa isključivo dopuštajući umu da luta.

Kaufman smatra da nas puko maštanje neće odvesti do cilja, ali nas može učiniti uspješnijima od osoba koje nemaju živu imaginaciju. To se događa zato što maštanje znatno poboljšava samosvijest, olakšava razumijevanje događaja i drugih ljudi te nas motivira da postignemo ono što zamišljamo.

Zadržite dozu realnosti

Trebamo li u imaginacijama i vizualizacijama stremiti nebu pod oblake ili se čvrsto držati zemlje, mišljenja stručnjaka nisu ujedinjena. Psihologinja Petrić smatra da bi vizualizacija ipak trebala biti realna, u skladu s našim mogućnostima.

„Bitno je zadržati dozu realiteta i imati jasnu sliku o tome što je stvarnost, a što maštanje. Naravno, maštanje nam može pomoći dokle god je pozitivno, ali ako odemo 'predaleko' i krenemo s nečim nerealnim, može nam naštetiti i prouzročiti frustracije i razočaranja ako se naš zamišljeni svijet ne ostvari“, objašnjava zagrebačka psihologinja Petrić.

Maštovito i kreativno dijete kojemu su vlati trave i oblaci golicali maštu više od školskih zadaća i dalje je u nama, samo ga trebamo probuditi jer sve upućuje na to da smo dobro činili kad bismo povremeno mislima otplovili iz stvarnoga svijeta bojeći svoj život sretnijim doživljajima.

Magda Dežđek

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Ostali članci