Lakoća življenja: Kako se prestati 'boriti sa životom'?

Naš zapadnjački način života uči nas da se već od malih nogu moramo boriti ili će nas život pregaziti. No, je li to zaista tako? Mora li život biti konstantna borba jer vjerujemo da ćemo samo na taj način nešto zaista postići? Prema taoističkom shvaćanju, život je fluid, rijeka koja se transformira, lakoća i protočnost... Vrijeme je da upoznamo drugu stranu života

Kad je borbenost postala vrlina?

‘Život je borba’, rečenica je koju smo toliko puta čuli ili pak sami izgovorili, reagirajući na određeni događaj ili situaciju u koju smo uložili puno energije i truda kako bi ispala onakvom kakvom smo je zamislili.

Uvjereni u njezinu istinitost, zaboravljamo da je riječ o percepciji formiranoj na osnovi osobnih iskustava iz najranijeg djetinjstva, a često i društvenih vrijednosti koje borbenost povezuju sa snagom, ustrajnošću, karakterom i moći, zbog kojih se borbenost u našoj, zapadnjačkoj kulturi oduvijek smatrala dobrom i poželjnom osobinom.

Na tim je vrijednostima izgrađena kompletna naša civilizacija te su one utkane u sve sfere društva, stoga ne začuđuje činjenica da je život, za većinu ljudi na Zapadu, doista prožet nekim oblikom borbe. S druge strane, pak, istočnjački mudraci na život gledaju iz drukčije perspektive.

Prema taoističkom shvaćanju, život je lakoća, fluid i protok, i sve bi se u našim životima trebalo događati upravo prema tim principima. Sva ona ostvarenja do kojih dolazimo borbom, tvrde taoisti, protivna su načelima života i često su pokazatelj da smo na pogrešnome putu.

Potiče nas se da budemo bolji od drugih

Svi smo mi, u većoj ili manjoj mjeri, programirani za borbu. Osim što smo se kao djeca često morali boriti za roditeljsku ljubav, u zapadnjačkom civilizacijskom okruženju naš je borbeni duh odmalena potican i na razne druge načine. Stimulirali su nas da ostvarujemo što bolji uspjeh u školi, da budemo što uspješniji u sportu, u svladavanju stranih jezika i brojnim drugim aktivnostima, a pogotovo smo ohrabrivani da u svemu što radimo budemo bolji od svojih vršnjaka.

Na fakultetu, pak, naša je borba postala još žešća, a kulminirala je kad smo u traženju vlastitog mjesta pod suncem ušli u poslovni svijet te u njemu nastojali zauzeti što bolju početnu poziciju. Danas, deset, dvadeset ili više godina poslije, kao odrasli i zreli ljudi i dalje se borimo. Borimo se za veću plaću, napredovanje u poslu, za bolji status u društvu ili pak ostvarenje nekih drugih ciljeva koje smo sebi postavili. Istovremeno, borimo se i protiv nepravde kojoj smo svakodnevno izloženi, a nerijetko i za puku egzistenciju.

Taoizam - put osobne spoznaje

Borba ‘nikad’ ne prestaje i drži nas u konstantnoj napetosti

Naša borba kao da nikad ne prestaje i cijelo nas vrijeme drži u stanju napetosti i stresa. Pomalo smo od nje već i umorni, pa ne možemo dočekati dan kad će se sve konačno posložiti ili kad će se stvari barem početi događati lakše i uz manje napora.

Međutim, ako smo odmalena usmjeravani na borbu, naša će podsvijest prihvatiti takav program i zato se najčešće ništa u našim životima neće događati lako i bez napora. Upravo suprotno, borba će postati temeljna zakonitost našega života te će napetost i konflikti biti prisutni praktički u svemu što činimo.

Tako, primjerice, brojne prepreke i problemi koji se pojavljuju svaki put kad nešto u svome životu pokušavamo promijeniti nabolje – od gužve na putu zbog koje kasnimo na važan poslovni razgovor do kazne poreznih vlasti taman kad smo mislili da smo posložili financijsku situaciju – nisu ništa drugo nego konstrukcije našeg podsvjesnoga uma, kojima zbog programiranosti na borbu sami sebi otežavamo put do cilja.

Ako nešto dobijemo lako, ne cijenimo i gubimo to

Zbog takvih se programa i nemogućnosti prihvaćanja da se stvari mogu događati lako i bez napora mnogi ljudi veoma muče na poslu i općenito u životu, čak i onda kad za time nema nikakve potrebe. To je i razlog zašto mnogi ljudi kad nešto steknu bez previše borbe to ne znaju dovoljno cijeniti i najčešće to nisu u stanju zadržati.

Potvrđuju to brojni primjeri onih koji su goleme dobitke ostvarene na igrama na sreću u vrlo kratkom periodu suludo potrošili. U pravilu, što smo u djetinjstvu bili više usmjeravani na borbu, to će i u našoj odrasloj dobi biti više tenzija i konflikata, a konačni će ishodi naših nastojanja biti slični onima koje smo ostvarivali kao djeca.

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci