Kako prestati odgađati?

Koliko ste puta pomislili na obaveze ili čak svoje potrebe i potom pomislili: ‘Sutra ću...’? Odugovlačenje može biti simptom našeg ubrzanog života, ali i želje da izbjegnemo susret s posljedicama naših odluka. No to nam može u život donijeti krivnju i oslabjeti samopouzdanje. Evo kako otkriti zašto odgađamo te ponovo pronaći motivaciju

U svakodnevici koja gotovo neprestano zahtijeva istovremeno obavljanje više poslova svima se ponekad dogodi da stvari koje trebamo obaviti ili odluke koje trebamo donijeti ostavljamo za neki drugi trenutak, dan ili tjedan zato što je u međuvremenu iskrsnulo nešto drugo ili jednostavno zato što nam se ne da time baviti. No, prijeđe li nam to u naviku, život se može pretvoriti u začarani krug odugovlačenja i nastojanja da se izbjegnu neželjene posljedice odugovlačenja.

Što je prokrastinacija?

„Odgađanje samo po sebi ne mora biti loše, ponekad je to dobrodošao odmak da sagledamo stvari iz drugačije perspektive i prilagodimo se novonastalim okolnostima. No, ako često odgađamo, a za to ne postoje objektivni razlozi, riječ je o prokrastinaciji. Tim pojmom, koji je kombinacija latinskih riječi pro (za) i crastinus (sutra), naziva se ponašanje za koje je karakteristično odgađanje odluka i zadataka za poslije.

Uzroci prokrastinacije mogu biti različiti, od neorganiziranosti i nemogućnosti jasnog određivanja prioriteta do dubljih emocionalnih problema. Ako je netko pod jakim stresom zbog, primjerice, bolesti ili smrti bliske osobe ili vlastitih zdravstvenih tegoba, razvoda, otkaza, egzistencijalnih poteškoća, očekivano je da možda nema snage provoditi odluke“, kaže psihologinja Sandra Matošina Borbaš.

Pritom napominje da se prokrastinacija ne može poistovjećivati s lijenošću, nego je to svojevrsna samosabotaža u kojoj osoba, iako je često svjesna svog problema, ne nalazi pravo rješenje, nego i dalje pati od takozvanog sindroma odgađanja. A to doista može biti patnja jer prokrastinatori, iako odgađaju s namjerom da bi se rasteretili i osjećali bolje, zapravo si pojačavaju osjećaj krivnje, oslabljuju samopouzdanje i otežavaju odnose s okolinom, a time i postizanje željenih ciljeva u životu.

Krivac tehnološki napredak

„Prema statistikama, 95 posto ljudi povremeno je sklono prokrastinaciji, što je normalna pojava. No, 10 - 15 posto onih koji odgađaju ‘pravi’ su prokrastinatori koji često odgađaju izvršenje neke obaveze tako da se ‘zatrpaju’ drugim obavezama ili se prepuste manje važnim, ali ugodnijim aktivnostima poput odlaska na kavu i gledanja televizijske serije.

Poznati izraelski psiholog Norman Milgram, koji se bavio problemom prokrastinacije, smatrao je da ona postaje sve češća zbog tehnološkog napretka. Milgram navodi da tehnološki napredno društvo stavlja pred pojedinca velik broj zadataka koje on ‘mora’ izvršiti i samim time dolazi do odgađanja nekih od tih zadataka, iz racionalnih i(li) iracionalnih razloga, jer ih se jednostavno ne može sve odraditi jednako dobro“, pojašnjava Sandra Matošina Borbaš.

Zamka udaljenog roka

Dodaje da se sklonost sindromu odgađanja pojačava i s takozvanom vremenskom udaljenošću roka (što je rok za neku odluku ili izvršavanje zadatka dulji, to češće odgađamo jer smatramo da „imamo još vremena“) te ako smo okruženi ljudima koji su skloni odgađanju. Na prokrastinaciju utječe i odnos prema autoritetu (odgađamo ono što su nam drugi nametnuli ili ne želimo slušati autoritete kako bismo pokazali da sami upravljamo svojim životom) te takozvani lokus kontrole.

Prokrastinacija je češća u osoba s vanjskim lokusom kontrole, koje pripisuju svoje (ne)uspjehe vanjskim okolnostima i djelovanju drugih ljudi, nego u osoba s unutarnjim lokusom kontrole, koje preuzimaju odgovornost za svoje postupke i smatraju da su same odgovorne za ono što im se u životu događa.

Za prokrastinaciju je tipično i slabo samopouzdanje (osoba sumnja u svoje sposobnosti) te slaba samokontrola, što uključuje impulzivnost, nedovoljnu sposobnost upravljanja vremenom i nedostatak samodiscipline.

S druge strane, prokrastinatori mogu imati prevelik osjećaj odgovornosti i biti perfekcionisti pa ih potreba da sve mora biti savršeno do najmanjeg detalja koči i u započinjanju i završavanju zadataka.

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci