Biti dobro: Izazov novog normalnog

U trenucima kada ne znamo što sutra donosi, kako biti dobro i ostati mentalno zdrav, upitali smo psihologinju koja ističe da ne postoji univerzalni recept ali postoje koraci koje možete poduzeti da biste se osjećali bolje...

Što znači "biti dobro"?

Svjetska zdravstvena organizacija zdravlje definira samo odsustvom bolesti, već potpunim fizičkim, mentalnim i socijalnim blagostanjem, pri čemu se ono mentalno određuje kao stanje u kojem je pojedinac sposoban nositi se sa svakodnevnim životnim stresovima, produktivno raditi i doprinositi zajednici, kao i ostvarivati svoje potencijale.

Drugim riječima, „biti dobro“ uključuje to da možemo zadovoljiti ne samo svoje biološke, nego i psihološke potrebe, da se osjećamo sigurno, povezano i prihvaćeno od strane drugih, korisno i produktivno te da imamo priliku ostvariti svoje potencijale i kontinuirano se osobno razvijati.

Tijekom razdoblja koja nisu obilježena ratovima ili izraženijim krizama, veliki broj pojedinaca u društvu ima priliku živjeti zdravo u punom smislu opisanog određenja zdravlja. Dakako, neke skupine ljudi ili pojedine osobe zbog specifičnih okolnosti ni tada neće imati priliku za ovakav život, ali njihov je broj svakako manji nego što je u vremenima koje karakteriziraju krize, primjerice političke ili, kao što je sada slučaj, zdravstvene i ekonomske.

Tko danas uopće može ostati mentalno zdrav

Godina koja se polako primiče svom kraju, ova 2020.-a, Hrvatskoj je, kao i cijelom svijetu, donijela opasnu zdravstvenu krizu koja je rezultirala brojnim društvenim i ekonomskim posljedicama.

Zbog nje već više od devet mjeseci živimo u uvjetima tzv. novog normalnog koje je sa sobom donijelo iskustva socijalnog distanciranja, lockdowna, pojačane nesigurnosti, polarizacije društva po pitanjima nošenja s trenutnom pandemijom, povećanja broja nezaposlenih kao i stalne zdravstvene ugroženosti i, u slučaju sve većeg broja ljudi, nošenja s nimalo bezopasnom bolesti COVID-19.

Ovakvi uvjeti života i iskustva kojima smo svakodnevno izloženi dovoljan su razlog za zapitati se tko danas uopće može biti dobro i ostati „mentalno zdrav“ jer situacija u kojoj živimo zaista nije takva da potiče osjećaj sigurnosti ili otvara previše prilika za osobni rast i razvoj.

Osvjestite da i drugi imaju svoje probleme

S obzirom na sve napisano, poruka je vrlo jednostavna: ako se ovih dana, tjedana i mjeseci ne osjećate baš najbolje, ako vas svako toliko život preplavi svojim izazovima, ako imate osjećaj da - iako ništa nije posebno loše - zapravo ništa uistinu nije ni „u redu“, znajte da taj osjećaj dijelite s mnogim drugim ljudima. Biti dobro kad je globalna situacija u svijetu loša zbilja nije jednostavno.

Međutim, to što nije jednostavno ili lako, ne znači da je nemoguće. A osim toga, to što ne možete biti „uistinu dobro“ ne znači da ne možete biti bolje nego što jeste. Univerzalni recept za takvo poboljšanje ne postoji, svatko mora temeljne sastojke prilagoditi sebi, svojim potrebama i osobitostima.

Jedan od tih sastojaka već smo spomenuli, osvještavanje činjenice da i drugi oko vas imaju svoje probleme, izazove i dileme što će vam pomoći da se osjetite manje usamljenima i različitima te bolje povežete s ljudima kojima ste okruženi. Mi smo ljudi izrazito socijalna bića kojima je emocionalni kontakt s drugima itekako važan, u razdoblju „socijalnog distanciranja“ i važniji nego inače.

Preuzmite kontrolu nad stvarima koje možete kontrolirati

Drugi je važan sastojak smanjivanje osjećaja pogubljenosti i neizvjesnosti, što možete ostvariti preuzimanjem kontrole nad onim stvarima koje možete kontrolirati i osvještavanjem svega čime već upravljate i o čemu odlučujete.

Ne znate što donosi sutra, ali znate da ste se do sada, posljednjih devet mjeseci koronakrize, uspjeli prilagoditi i snaći. Ne znate hoćete li se za par tjedana moći vratiti u teretanu, ali znate da možete vježbati kod kuće ili u prirodi. Ne znate hoće li vam poslodavac idući mjesec smanjiti plaću, ali znate da, kad odlučite, svoje troškove možete barem donekle prilagoditi promjenama koje očekujete. Ne znate kakve će i kada odluke Vlada iduće donijeti, ali sami određujete kako ćete provesti svoj dan, tjedan ili mjesec.

Bez obzira na to što se oko vas događalo, pokušajte ih organizirati tako da „najbolje odigrate karte koje trenutno imate u rukama“. Pritom se što manje uspoređujte s drugima i nemojte previše tugovati za dobrim starim vremenima. Imate to što imate, pokušajte s tim napraviti ono što će vama činiti dobro.

Prihvatite sve svoje emocije i budite kreativni

Treći, i završni od velikih sastojaka, uključuje brigu o sebi i prihvaćanje svojih emocija, povremenih iracionalnosti i doživljaja s kojima se susrećete ovih dana. Ako vas ljute „recept-članci“ iz psihologije, to je i više nego u redu. Recepti ionako ne postoje, a ljutnja i frustracija na pokušaje pisanja istih, ili primjerice ljutnja zbog ograničenja sloboda, pada plaće, gubitka posla ili bolesti itekako su očekivane i primjerene reakcije na takve događaje.

Ako ste tužni, nemojte potiskivati nelagodu već otugujte gubitke koje svi, u većoj ili manjoj mjeri, doživljavamo. Ako ste sretni, dozvolite si da budete sretni iako su svi oko vas zabrinuti ili nezadovoljni.

Dakle, dopustite sebi da budete to što jeste, i tražite načine da budete bolje. Razmislite o svemu što vas je prije činilo sretnima, pa pokušajte to sebi i priuštiti u točno takvom ili malo prilagođenom obliku. Budite kreativni. Umjesto saune, sebi priuštite toplu kupku. Umjesto izlaska u restoran, organizirajte piknik u prirodi. Umjesto kave na Rivi, prošetajte uz more. Brinite se o sebi i svojim bližnjima koliko možete; ako sami to ne napravite, nisam sigurna da netko umjesto vas hoće.

Psihologinja otkriva: kako sačuvati mentalno zdravlje uslijed straha od koronavirusa

8 stvari koje je dobro raditi u doba korona virusa: sprečavaju anksioznost, napad panike i smanjuju stres

Dan po dan...

I za kraj, umjesto na globalne katastrofe i velike životne planove, usmjerite se na sitnice. Živite polako, dan po dan, primijetite lijepe male stvari oko vas i u njima potražite onaj mali komadić utjehe, smisla ili ljepote koji će vam pomoći da prebrodite dan. Pa sutra sve ispočetka.         

 

izv. prof. dr. sc. Andreja Bubić, Centar za savjetovanje studenata Filozofskog fakulteta u Splitu

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Ostali članci