'Čista ljepota' - novi trend velikih kozmetičkih kuća

Riječ ‘clean’ (čisto) sve se više koristi u wellbeing industriji, a u kozmetici ona opisuje proizvode koji koriste minimalan broj sastojaka te one koji su netoksični i na koje su alergijske reakcije svedene na minimum. Iako ovdje nije riječ o isključivo prirodnoj kozmetici, dobra je vijest da se trendu ‘manje je više’ (i sigurnije) približavaju i velike kozmetičke kuće

Američki novi val

Parabeni su gotovo stvar prošlosti. Formaldehid, triklosan, talk i deseci drugih sastojaka su ili zabranjeni ili se sve više izbjegavaju jer su kupci postali osvješteniji. No, usprkos tome, postoje još deseci potencijalno toksičnih sintetičkih supstancija koje se i dalje koriste u proizvodima za osobnu njegu i higijenu.

Kozmetičku revoluciju pod nazivom clean cosmetics (čista kozmetika) ili safe cosmetics (sigurna kozmetika) pokrenule su zabrinute Amerikanke u čijoj se zemlji i dalje koristi više od tisuću sastojaka koji su u Europi zabranjeni. Njihovi zahtjevi za „čistom“ ljepotom prešli su preko velike bare polako zahvaćajući Stari kontinent, s ciljem da protresu i europsku industriju ljepote i naše kozmetičke torbice.

Što je točno čista ljepota ili sigurna kozmetika?

Kozmetika s više prirodnih sastojaka već se neko vrijeme ne smješta samo na police u neatraktivnom kutu prodavaonica sa zdravom hranom, a i među konvencionalnim brendovima povećava se broj onih koji iz svojih formula izbacuju određene sastojke, kao i onih koji se više oslanjaju na prirodne molekule. Zdraviju varijantu kozmetike više ne koriste samo vegani ili osobe koje se više brinu o svom zdravlju nego o ljepoti. Sve se više ljudi okreće zdravijim odabirima. Tražimo netoksične proizvode jer smo sve svjesniji koliko određeni sastojci mogu biti štetni po naše zdravlje.

No što je točno čista ljepota ili sigurna kozmetika? Ovaj kozmetički trend nema ni formalnu ni strogu definiciju jer različitim ljudima predstavlja različite stvari. Neke pristalice sigurne kozmetike preferiraju ekološku ambalažu, veganske proizvode (od ožujka ove godine u zemljama Europske unije zabranjena je prodaja kozmetičkih proizvoda testiranih na životinjama), prirodne i lokalne sastojke, kozmetiku bez određenih kemijskih supstancija ili kombinaciju svih zahtjeva zajedno.

Sigurna kozmetika u svojoj je srži okrenuta preispitivanju utjecaja kozmetičkih proizvoda na naše zdravlje i na eliminaciju određenih, dokazano toksičnih sastojaka. Ukratko, radi se o davanju prioriteta zdravlju nad lijepim izgledom.

Kratki popis štetnih sastojaka

To ne znači da je čista kozmetika oslobođena kemijskih supstancija i da se odnosi isključivo na organsku ili prirodnu kozmetiku, iako imaju dodirnih točaka. Naprotiv, i ona koristi sintetičke sastojke, ali one za koje se dugogodišnjim dermatološkim ispitivanjima pokazalo da ih koža dobro podnosi, tj. da su alergijske reakcije pri njihovom korištenju smanjene na minimum.

Prema tome, u tu kozmetiku svrstavaju se i organske i „poluprirodne“, ali i konvencionalne formule koje ne sadrže tzv. kritične sastojke. To su one supstancije koje mogu iritirati kožu, primjerice: parabeni, petrokemikalije (npr. vazelin, parafin), propilen glikol, sodium laureat ili lauril sulfat, silikoni, ftalati, alkohol, sintetički mirisi. Ove se tvari smatraju kritičnima jer su ih brojna istraživanja povezala s nastankom raznih zdravstvenih problema. Spomenimo samo neke o njih...

Parabeni (metilparaben, propilparaben, etilparaben, butilparaben) su vrsta konzervansa koji oponašaju ženski spolni hormon estrogen, što se povezuje s različitim hormonskim poremećajima i povećanim rizikom nastanka raka. Parafinsko ulje, poznato i kao mineralno ulje, već je godinama predmet žestokih rasprava u svijetu kozmetike. Neki stručnjaci tvrde da je ulje sigurno i poželjno za korištenje, dok ga ostali smatraju izrazito štetnim za kožu i okoliš jer nastaje kao nusprodukt prerade nafte.

Neurotoksično djelovanje propilen glikola

Smatra se da propilen glikol, koji se često koristi u kremama jer dubinski vlaži kožu, ima neurotoksično djelovanje. Sulfati (SLS) iz šampona i pjenušavih kupki mogu iritirati kožu i oči, uzrokovati suhoću i ekceme te povećati rizik iritacije vlasišta. Kokteli sintetičkih mirisa, pod zakonski dozvoljenim nazivima fragrance, parfume, aroma ili flavour, skrivaju niz različitih štetnih sastojaka koji su, prema ispitivanjima američke klinike Mayo, jedni od glavnih uzročnika dermatitisa, crvenila i svrbeža kože.

Prošlogodišnje istraživanje kalifornijskog sveučilišta Berkeley otkrilo je da i kratak period nekorištenja određene šminke, šampona ili losiona s kemijskim sastojcima može rezultirati značajnim smanjenjem razina kemikalija u organizmu koje remete hormonsku ravnotežu.

Tajnu minimalnog i „čistog“ popisa sastojaka već su otkrile brojne kozmetičke kuće. Chanel je lani, u suradnji s dermatologinjom Amy Wechsler, lansirao La Solution 10 de Chanel, kremu za osjetljivu kožu koja sadrži samo 10 sastojaka. Ova jednostavna i pročišćena, a efektna formula garantira optimalnu toleranciju kože na proizvod, umiruje osjetljivu kožu te je njeguje i štiti visokom koncentracijom ­antioksidansa.

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Ostali članci