Prva pomoć za kopanje po emocionalnim ranama

Iako ne možemo izbjeći uobičajene psihološke povrede u životu, nijedna od njih ne bi trebala na našem srcu ostaviti trajni ožiljak, kaže uvaženi američki psiholog dr. Guy Winch čiji je TED Talk na temu emocionalne prve pomoći pogledan više od pet milijuna puta i uvršten u pet najinspirativnijih govora na stranici TED.com. Dr. Winch je zbog toga napisao knjigu 'Prva pomoć za emocije', u kojoj otkriva praktične strategije za liječenje psiholoških povreda. Prenosimo vam dio knjige koji govori o prevladavanju ruminacije

Ruminacija

Možda nam ruminacija nije poznat pojam, ali ako kažemo da je to čeprkanje po emocionalnim ranama, svi ćemo znati o čemu se radi. Kada doživimo neko bolno iskustvo, najčešće ga duboko analiziramo nadajući se kako će nam to olakšati bol ili dati bolji uvid u situaciju. No, često se dogodi upravo suprotno – zaglavimo u zlokobnom krugu u kojem nanovo odigravamo iste uznemirujuće prizore i pritom se osjećamo sve gore.

Ono što ruminaciju pretvara u psihološku povredu jest to da nam ona ne pruža nikakvo novo razumijevanje povrede koje bi omogućilo iscjeljenje, nego nas, umjesto toga, ponovo razdire i inficira ranu. Nažalost, našu sklonost ruminaciji gotovo isključivo potiču bolni osjećaji i iskustva, a rijetko pozitivni ili radosni događaji. Malo tko ostaje noćima budan i nanovo razmatra načine na koje smo do suza nasmijali sve prisutne za vrijeme svečane večere.

Prijetnja za psihičko i fizičko zdravlje

Neprekidno proživljavanje negativnih misli prijetnja je za psihičko i fizičko zdravlje. Četiri su primarne psihološke povrede ruminacije: pojačava tugu koju osjećamo i omogućava joj da traje puno dulje nego što bi inače trajala; intenzivira i produljuje našu ljutnju; troši velike količine naših emocionalnih i intelektualnih resursa, inhibirajući motivaciju, inicijativu i našu sposobnost da se usredotočimo i produktivno razmišljamo.

Ruminacija povećava vjerojatnost da postanemo depresivni te produljuje trajanje depresivnih epizoda kad nastupe; povezuje se s većim rizikom zloupotrebe alkohola te rizikom poremećaja u prehrani. Stalne negativne misli, također, povećavaju intenzitet naših psiholoških i fizioloških reakcija na stres i izlažu nas većem riziku razvoja kardiovaskularnih bolesti.

Prva pomoć: Promijenite perspektivu

Iako je prirodno razmišljati o uznemirujućim iskustvima nakon što se dogode, intenzitet i učestalost ovih misli trebali bi se s vremenom smanjivati. Ako se to ne dogodi, trebali bismo primijeniti emocionalnu prvu pomoć. Jedan od tretmana koji nam je dostupan u kutiji prve pomoći dr. Wincha jest promjena perspektive.

Istraživanja su pokazala da smo bolna iskustva prirodno skloni analizirati iz osobne perspektive u kojoj prizore promatramo vlastitim očima. Analiziranje vlastitih osjećaja na ovakav način može našim sjećanjima omogućiti da se odvijaju u narativnom obliku (npr. korak po korak kako su se stvari odvijale) te da potiču emocije intenziteta sličnog onom kakav je bio u trenutku kad se iskustvo dogodilo.

Ali kad su znanstvenici u istraživanju ispitanike zamolili da analiziraju bolno iskustvo iz perspektive neutralne osobe (perspektiva trećeg lica) i da promatraju sebe unutar prizora, ali iz točke gledišta osobe koja nije sudjelovala u cijeloj priči, otkrili su nešto zaista fascinantno. Umjesto da su samo nabrajali događaje i osjećaje vezane uz njih u trenutku kad su se zbivali, ljudi su bili skloni rekonstruirati svoje shvaćanje iskustva i tumačiti ga na načine koji su pružali nove uvide i osjećaj završetka. Taj je rezultat bio još bolji kad su ljude uputili da ne razmišljaju o tome kako su se događaji zbivali, nego o tome zašto se to iskustvo uopće dogodilo.

U mnogobrojnim istraživanjima ispitanici koji su zamoljeni da o iskustvu razmišljaju na takav način osjećali su bitno slabiju emocionalnu bol od onih koji nisu bili u stanju zauzeti perspektivu neutralne osobe. Uz to, njihov je krvni tlak rjeđe rastao i lakše se vraćao u normalu, a stres se smanjio. Osim toga, ljudi koji su uspjeli promijeniti perspektivu puno rjeđe su razmišljali o svojim bolnim iskustvima i osjećali su puno slabiju emocionalnu bol kad bi ih se prisjećali.

Vježba promjene perspektive

Izvedite ovu vježbu kada imate vremena i prostora, tako da vas nitko ne ometa, i uvježbavajte je za svako iskustvo koje izaziva neproduktivne, negativne misli. Sjednite ili legnite na neko udobno mjesto, sklopite oči i prisjetite se samog početka prizora ili iskustva koje ste doživjeli. Promatrajte veliku sliku tako da i sebe vidite u prizoru.

Ako prizor uključuje dvije lokacije (npr. ako ste razgovarali telefonom), zamislite podijeljen ekran tako da možete vidjeti i sebe i drugu osobu ili drugi lokalitet. U trenutku kad ugledate sebe unutar prizora, još povećajte kadar da biste mogli promatrati razvoj događaja iz još veće udaljenosti. Dopustite da se scena odvija dok je promatrate iz daljine, kao da ste stranac koji se slučajno našao u blizini u trenutku kad se iskustvo zbivalo.

Obavezno se koristite istom perspektivom svaki put kad se nađete u situaciji da razgovarate o tom iskustvu.

knjigaKnjigu ‘Prva pomoć za emocije’ (Planetopija, 2018.) u kojoj dr. Guy Winch otkriva strategije za liječenje sedam uobičajenih psiholoških povreda: odbijanje, samoću, gubitak, krivnju, ruminaciju, neuspjeh i nisko samopoštovanje možete nabaviti u svim boljim knjižarama

Prva pomoć za odbijanje

Prva pomoć za osjećaj krivnje

Pripremila Vlasta Prohaska Jarec

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci