Kako možete otkriti da li vam netko laže?

Niste li sigurni da li vam osoba laže, samo je pažljivo promtrajte i potražite ove znakove koji ukazuju na neiskrenost.

Obično se smatra da je lako prepoznati kada netko laže, po tome što je osoba nervozna. Ali to je zapravo loš pokazatelj. Neki ljudi su jako sigurni da neće biti uhvaćeni u laži i odlično je skrivaju. Neki postaju nervozni kada ih se ispituje pa ih je moguće pogrešno optužiti. A neki lažu sami sebi, pa ne pokazuju nikakve znakove namjernog obmanjivanja.

Razmišlja li naporno?

Nije uvijek stresno lagati, ali svakako tjera na razmišljanje. Laž je potrebno dobro smisliti. Stoga traženje znakova nervoze može biti uzaludno, ali traženje znakova napornog razmišljanja može biti odlična strategija.

Laganje može biti pravi intelektualni napor. Potrebno je potisnuti istinu i konstruirati laž koja je uvjerljiva i nije kontradiktorna onome što slušatelj zna. Zatim, treba lažnu priču ispričati na uvjerljiv način i dobro je upamtiti. A to zahtijeva vrijeme i koncentraciju. To također znači da znaci laganja koje tražimo možda nisu točni, a znakovi koje ne tražimo mogu biti dobri pokazatelji.

Kad smo nervozni, češće trepćemo, ali kad rješavamo neki kognitivni zadatak (npr. rješavamo aritmetički problem) trepćemo rjeđe. Nedavna istraživanja laganja pokazala su da osoba koja laže, rjeđe trepće. I u skladu s kognitivnim naporom, muškarci koriste manje gesta rukama kada lažu, a oba spola duže pauziraju dok govore laži.

Prepoznajte lažljivca

Dakle, kod osobe za koju sumnjate da laže, ne treba tražiti znakove nervoze, već znakove da naporno razmišlja. Osoba će tada vjerojatno raditi manje pokreta rukama i nogama, ponavljati iste fraze, davati kraće i manje detaljne odgovore, pauzirati prije nego što odgovori i distancirati se od laži tako što će joj govor postati manje osoban.

Smanjit će korištenje riječi kao što su – ja, meni, moje i koristiti on i ona, umjesto imena ljudi. Konačno, u nastojanju da izbjegne otkrivanje istine, lažljivac može promijeniti temu ili početi sam postavljati pitanja.

Znate li što rade detektivi kada žele otkriti laže li njihov ispitanik?

Umjesto oslanjanja na postojeće moguće znakove laganja, oni nastoje natjerati osobu da više razmišlja kako bi se pojačali signali laganja do mjere gdje postaju vrlo očiti. 

Pričanje unazad

Zatraže osobu da ispriča svoju priču unazad, počevši od kraja prema početku i sa što više detalja. Osoba koja obmanjuje, čak i „profesionalni lažljivac“ je pod velikim kognitivnim pritiskom dok se pokušava držati svoje priče i pritom pratiti reakciju osobe kojoj laže.

Postavljanje pitanja

Detektivi postavljaju otvorena pitanja kako bi saznali što više detalja i što potpunije informacije. „Možete li mi reći više o...?“, „Recite mi točno...“. Prvo postavljaju općenita pitanja a zatim specifičnija.

Bez prekida

Ne prekidaju, već dopuštaju osobi da govori i koriste trenutke tišine kako bi je potaknuli da priča.
Sad kad sve ovo znate, bit će vam lako otkriti da li vam netko laže. I imajte na umu, pametniji ljudi vještije lažu.

Izvor: www.time.com

Pripremila Snježana Krčmar

Ostali članci