Iz dječjeg kuta: Mama i tata se razvode

Razvod je stres za cijelu obitelj, no najmanji su posebno ranjivi jer ne razumiju zašto se njihova obitelj raspada. Doznajte kako ih zaštititi i pripremiti na promjene koje ih čekaju

Svaki peti brak u Hrvatskoj završava razvodom, a po broju razvedenih već godinama prednjači Zagreb. Razlozi raspada bračnih zajednica vrlo su individualni, a roditeljima je obično najveći problem kako će na razvod reagirati njihova djeca. Mnogi parovi zbog toga ostaju u lošem braku što ne mora biti, a vrlo često i nije, najsretnije rješenje. Ostajanjem u nezadovoljavajućem odnosu roditelji djetetu poručuju da je u redu trpjeti, biti žrtva.

Razdoblje žalovanja

Razvod djeca doživljavaju kao gubitak. Gubitak je neminovan jer jedan roditelj odlazi iz njihova zajedničkog doma. I koliko god ostao prisutan u djetetovu životu, taj roditelj ipak nije s djetetom onoliko koliko je bio prije. Kada dijete dođe iz vrtića ili škole, neće zateći njegove papuče, njegovu četkicu za zube, kućni ogrtač ili novine koje je to jutro čitao. Na neki način odlazi iz djetetova života. I to je gubitak. Nakon svakog gubitka u životu važno je proživjeti fazu žalovanja kako bismo se adaptirali na novu situaciju. Ta je faza individualna i za svako dijete može različito trajati.

Djetetova bol zbog rastave roditelja počet će se smanjivati tek kada ono prihvati da su se roditelji razišli i prestane maštati o njihovu pomirenju. Razdoblje žalovanja u prosjeku traje godinu do dvije. Naravno, uvelike ovisi i o razini napetosti i nemira, odnosno načinu odvijanja procesa rastave.

Djeca nemaju emocionalnu zrelost da mogu razumjeti razvod

Za razliku od odraslih, djeca nemaju emocionalnu i kognitivnu zrelost da razumiju što se to događa s njihovim roditeljima. Istodobno ne mogu izraziti sve što misle i osjećaju (strah od napuštanja, zabrinutost za roditelje, tugu, ljutnju na roditelje, potištenost, osamljenost, odbačenost), ali svoja stanja često pokazuju ponašanjem (nemirom, frustracijom, agresijom, destrukcijom, nesanicom, raznim tjelesnim tegobama).

Kod djece čija su oba roditelja i dalje angažirana i prisutna te ne vode osobne bitke preko djeteta faza prilagodbe bit će kraća, a dijete će, bez obzira na prvotni šok i nevjericu, brže prihvatiti novu situaciju. Štoviše, na razvod se može gledati kao na situaciju u kojoj dijete može naučiti kako se nositi sa životnim teškoćama. Ako dobro svlada ovu lekciju, odnosno ako mu roditelj pomogne da razvije te ključne životne vještine, u novoj teškoj situaciji dijete će ih znati ponovno primijeniti.

Komunikacija među roditeljima

Budući da su se odlučili razvesti, komunikacija među roditeljima vjerojatno je ozbiljno narušena. Često su roditelji tijekom razvoda zaokupljeni međusobnim borbama. Postoje, naravno, slučajevi kada partneri zrelo zaključe da nisu jedno za drugo, da su se razvili u različitim smjerovima ili da imaju potpuno drugačije interese koje njihov partner ne želi pratiti te odluče mirno krenuti svatko svojim putem. No mnogo je češće da su u brakorazvodnoj parnici prisutna međusobna okrivljavanja, nesuglasice oko imovine ili borba za dijete, a posebno borba za djetetovu naklonost. Pritom, svjesno ili nesvjesno, iznose partnerovo „prljavo rublje“ kako bi se istaknuli kao „bolji“ i kompetentniji roditelj te dobili skrbništvo nad djetetom. Međutim, roditelji često nisu svjesni da upravo njemu time najviše štete.

Podaci pokazuju da se sve više parova razvodi dok su im djeca još u ranoj predškolskoj dobi, zbog čega je veoma važno pronaći primjerene načine kako djetetu pojasniti novu situaciju. Naime, vrlo često za razlaz roditelja djeca okrivljavaju sebe. To je u skladu s njihovom razvojnom dobi u kojoj prevladava tzv. egocentričan način mišljenja. Važno je naglasiti i da dijete ne može vidjeti daljnji tijek događanja kao ni rješenje takve situacije. Stoga mu je nužna pomoć druge osobe kako bi moglo razumjeti da ono nije uzrokovalo razlaz roditelja i pružiti mu osjećaj sigurnosti da će se roditelji skrbiti za njega.

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Ostali članci