Jesu li religiozni ljudi sretniji?

Istraživači su anketirali 231 osobu različitog vjerskog porijekla - kršćane, budiste ili taoiste i muslimane - i ljude bez vjerske pripadnosti. U prvom dijelu istraživanja, ispitanicima su izmjerene razine religioznosti i zadovoljstva. Sudionici su također objasnili i opisali tri nedavna osobno značajna događaja i njihove posljedice. U drugoj i trećoj studiji istraživači su procijenili teleološka objašnjenja, rezultirajuće osjećaje i dobrobit.

Religije svijeta vjeruju da svemir ima temeljni poredak i strukturu koja daje veće značenje događajima i okolnostima. Istraživači su željeli razumjeti tumače li vjernici događaje koji se događaju u njihovom životu na isti način i utječe li to na njihovu emocionalnu reakciju i dobrobit.

Istraživači su otkrili da ljudi, posebno oni religiozni, redovito pridaju značaj svakodnevnim događajima poput rasprave o hobijima s kolegom, primanja malog neočekivanog poklona ili druženja s članom obitelji. Otkrili su da što su ljudi više davali značaj takvim događajima u svom životu, to su više doživljavali pozitivne emocije poput zahvalnosti i zadovoljstva.

Ovo je prvo istraživanje koje ispituje emocionalne posljedice davanja značenja svakodnevnim događajima, a ujedno je i prvo koje je proučavalo ovaj fenomen u neposrednim iskustvima.

Otkrića sugeriraju da religija ima pozitivan utjecaj na dobrobit jer religiozni ljudi imaju tendenciju pridavati značenje i značaj svakodnevnim događajima. To rezultira povećanim pozitivnim emocijama, a time i poboljšanjem dobrobiti. Opći fenomen viđen u ovoj studiji odnosi se na sve religije i etničke skupine.

Izvor: wellbeing.com.au

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr