Jedni za druge u nevolji: Priča za 20 sekundi govori nam o snazi zajedništva

Omiljeni pisac Paulo Coelho svojim nas mudrim pričama uvijek navede na razmišljanje o onome što je u životu doista bitno…

Juan je uvijek prisustvovao nedjeljnim bogoslužjima u svojoj župi. Ali onda je počeo shvaćati da je pastor uvijek govorio iste stvari, pa je prestao ići u crkvu.

U hladnoj zimskoj noći dva mjeseca kasnije, župnik ga je posjetio.

"Sigurno je došao pokušati me uvjeriti da se vratim", pomislio je Juan u sebi. Zamišljao je da ne može naći pravi razlog za svoj povratak: te dosadne propovijedi. Morao je naći opravdanje i dok je razmišljao privukao je dvije stolice blizu ognjišta i počeo razgovarati o vremenu.

Pastor nije ništa rekao. Juan je, nakon nekoliko uzaludnih pokušaja započinjanja razgovora, također sjedio u tišini. Oboje su sjedili ondje ne razgovarajući, gledajući vatru gotovo pola sata.

Tada je župnik ustao i uz pomoć grane koja još nije izgorjela izvukao je žeravicu u stranu i stavio je daleko od vatre.

Žeravica se, bez dovoljno topline da nastavi gorjeti, počela gasiti. Juan ju je brzo bacio natrag u vatru.

"Laku noć", rekao je pastor, ustajući da ode.

"Laku noć i puno hvala", odgovorio je Juan. “Koliko god bio svijetao, žar uklonjen iz vatre na kraju će se brzo ugasiti.“

"Bez obzira na to koliko čovjek bio pametan, daleko od svojih susjeda nikada neće uspjeti sačuvati toplinu i svoj plamen."

Izvor: paulocoelhoblog.com

Tena Ožegić

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Ostali članci