Duhovnost i užitak: Zašto mudra osoba radije bira dobro nego ugodno?

Užitak je dubok unutarnji osjećaj sreće i zadovoljstva. Često se taj pojam povezuje isključivo sa senzualnošću ili požudom, no užitak ima mnoge oblike. Sposobnost da u svakodnevnoj rutini života pronađemo i dopustimo si užitke sugerira da smo uravnoteženi. U dubljem smislu, užitak nam daje mogućnost da prepoznamo svoje istinsko, najdublje biće

Snažna motivacijska sila

Svi tražimo materijalnu sigurnost i sreću, što god ona za nas značila. Naša duša, srce i duh teže ipak nečemu dubljem. Težimo razvoju ne samo u smislu preživljavanja, nego razvoju koji će ponuditi svrhu, ljubav, samoostvarenje. I potreba za užitkom nalazi se u samoj jezgri našega bića.

U emotivnom smislu, užitak osnažuje osjećaj životnosti i pomaže u održavanju pozitivnih stavova prema životu. On je snažna motivacijska sila koja nas pokreće na djelovanje. Užitak bi u određenoj mjeri trebao biti prisutan u svemu što radimo jer kako inače izdržati rutinu života?

Nipošto nije loš ni isključen

Bolji poznavatelji mudrosti joge znaju da užitak nipošto nije isključen ili smatran nečim lošim na našem životnom putu. Drevni mudraci rišiji bili su pravi znanstvenici svog doba. Premda nisu imali na raspolaganju tehnička dostignuća kojima znanost danas otkriva fantastične stvari o životu, imali su nešto jednako moćno: tehnike rada s umom i tehnike razvoja svjesnosti.

Znanost joge podučava cijelom nizu tih sofisticiranih tehnika, poput disanja, meditacije, asana. Kad čitamo drevne tekstove poput Veda i Upanišada, mnogo puta nam se čini kao da su već onda znali sve! Danas kvantna fizika donosi spoznaje o naravi svemira o kojima su rišiji, naravno svojim specifičnim rječnikom, već razmišljali prije mnogo tisuća godina.

Četiri načina ispunjenja svrhe duše

Duša je božanska iskra koja gori u našem biću, neuništiva je i bezvremenska. Odvojivši se od svog izvora - stvoritelja, dživa, ili pojedinačna duša, dolazi na svijet i kreće na putovanje s posebnom svrhom koju teži ispuniti. Svaka pojedinačna duša ima jedinstvene potencijale i svrhu. Kako bi tu svrhu ispunila, pojedinačna duša ima četiri posebna načina.

Dharma je životni put koji treba slijediti - poriv da se ispuni jedinstvena životna svrha. Artha je poriv za stvaranjem i osiguravanjem svih materijalnih aspekata života potrebnih da se ispuni životna svrha. Drugim riječima, nema ništa loše u zarađivanju novca i stjecanju materijalne sigurnosti. Kama je potreba za užitkom. Mokša je težnja za slobodom, nastojanje da se duša obogaćena iskustvima pojedinačnog života, zrela i mudra, vrati svom izvoru - stvoritelju.

Tantra, jedan od važnih i specifičnih pravaca joge, smatra da je fizička razina postojanja, sav vidljivi svijet i naše tijelo, manifestacija Šakti - božanske stvaralačke energije. Sav manifestirani svijet zapravo je ples Šive, kozmičke svjesnosti, i Šakti, stvaralačke energije - ples inteligencije i kreativnosti.

Tijelo je hram duše, sredstvo kroz koje duša stječe iskustva i uživa u prepoznavanju vlastite svjesnosti. Tantrički pogled na život uključuje užitak koji se proživljava svjesno i disciplinirano, kao način štovanja božanskog. Sposobnost uživanja i spremnost da mu se prepustimo važan je način stjecanja iskustava jer je užitak odraz zaigranosti božanskih energija u nama.

duhovnost i užitak

Kako su otkriveni hormoni sreće

Znanstvenici James Olds i Peter Milner s kanadskog sveučilišta McGill još su 1954. godine u mozgu locirali centre za užitak. Daljnja istraživanja mnogih znanstvenika, među ostalim i dobitnika Nobelove nagrade Juliusa Axelroda i Arvida Carlssona, omogućila su razumijevanje biokemijskih procesa u mozgu.

Otkriveni su i posebni kemijski prijenosnici - neurotransmiteri, koji transmitiraju impulse između živčanih stanica mozga. Podražaji koji dolaze kroz tjelesne užitke, poput hrane ili seksa, putem posebnih hormona aktiviraju centre za užitak, a mozak takve podražaje prepoznaje kao nešto ugodno, nešto što treba što dulje zadržati i što češće ponavljati!

Ti su specifični neurotransmiteri serotonin i dopamin, popularno nazvani hormoni sreće. Kad su svi naši užici umjereni, u mozgu se stvara zdravi ciklus: mozak odabire užitke koji podupiru opstanak ne samo pojedinca nego i zajednice. Problem nastaje ako postanemo neumjereni i ako se previše vežemo za stanje užitka. Znanstvena istraživanja mozga pokazala su da tzv. hormone sreće mogu aktivirati razne vrste aktivnosti - drugim riječima, postoje različite vrste užitaka.

Mudra osoba radije bira ono što je dobro, nego ono što je ugodno

Dopamin, koji naš mozak doživljava ugodnim i nagrađujućim, traje dulje i ima snažniji učinak ako dolazi uz mirniju vrstu iskustava: misli i djelovanje na smiren, velikodušan način, pun poštovanja, suosjećanja i ljubavi. To su dublje razine užitaka za koje je potreban svjestan napor.

A drevni mudraci različitih tradicija to su dobro znali i točno opisali kao napor da vježbamo um, razvijamo svjesnost, naučimo biti prisutni u trenutku, nadrastemo strahove, vezanost i isključivu usmjerenost na ego. Zapis Katha Upanišad podučava da će mudra osoba radije odabrati ono što je dobro, nego ono što je ugodno.

Dobrim se smatraju svjesnost i trud koje ulažemo u svoj osobni razvoj, umjesto površnosti i lijenosti kojom dobivamo brze, ali kratkotrajne užitke, jer dobrim odabirima možemo postići dublje i trajnije razine užitaka u vlastitom postojanju.

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Ostali članci