Božićne priče čine nas boljima

One su rudnik mudrosti koja se prenosi s generacije na generaciju. Djeci su nužne za rast i sazrijevanje, a u život odraslih unose optimizam, nadu i čine ga pozitivnijim. Blagdansko vrijeme idealno je za uživanje u pričama, jer ponajviše mudrosti i dobrote sadržano je upravo u božićnim bajkama

Krampus, Sveti Nikola, Djed Božićnjak

Kad ste bili mali, zacijelo ste se često prepuštali bajkama u kojima su glavni junaci bili zmajevi, divovi, vitezovi i princeze. U blagdansko vrijeme radovali ste se dolasku Djeda Božićnjaka te na nebu pogledom tražili njegove leteće sanjke s jelenima. Kad bi vam ispao zub, svom snagom pokušavali ste ostati budni cijelu noć kako biste vidjeli Zubić vilu kako vam pod jastukom ostavlja čokoladu.

Vjerovali ste u Krampusa, Svetog Nikolu, uskrsnog zeku i zlu vješticu, koja živi u obližnjoj šumi u kućici od čokolade. I dobro je da ste živjeli u svijetu bajki: istraživanja kažu da se u njima govori o važnim životnim istinama i da igraju važnu ulogu u razvoju djece. No bez obzira na to imate li djece, u ovo blagdansko razdoblje ponovno posegnite za tim čarobnim pričama, jer psiholozi kažu da su one podjednako blagotvorne i za odrasle.

Bajke djeci pružaju moralnu osnovu

Razvojni psiholozi tvrde da djeca već od trećeg rođendana izgrađuju sustav vrijednosti, a da im bajke u tome pomažu. One vrve upečatljivim likovima i važnim temama kao što su vrijednost prijateljstva i odanosti, suparništvo braće i sestara, važnost držanja obećanja i prosuđivanja drugih po unutarnjim osobinama, umjesto po vanjštini. Osim toga, bajke djeci pružaju okvir za istraživanje moralnih pitanja i svakodnevnih dvojbi, potičući ih da uspoređuju likove i dogodovštine iz bajki s iskustvima iz vlastita života.

Od junaka djeca doznaju da je za ostvarenje ciljeva potrebno proliti mnogo znoja. Iz sudbine negativaca uče da se zla djela (uglavnom) kažnjavaju. Podvizi najmanjih ili najmlađih likova potiču djecu da sanjaju o velikim dostignućima i da se ne poistovjećuju uvijek s velikima i snažnima. Bajke ohrabruju djecu jer su junaci, od kojih mnogi i sami djeca, odvažni, spretni i sposobni nadvladati nedaće u svijetu divova i okrutnih odraslih.

žena božićS junacima je sve lakše

„Mitska bića kao što su Djed Božićnjak, uskrsni zeko i Zubić vila omogućuju djeci da situacijama iz mašte obrade podatke iz stvarnog svijeta, koje bi im inače bilo teško pojmiti“, navela je američka socijalna radnica Lisa K. Schkloven u eseju u kojemu tumači ulogu tih likova. Primjerice, mnoga su djeca ustrašena kad im s pet ili šest godina počnu ispadati zubi. No lik vile ublažava njihov strah dajući im nadu da će za svaki ispali zub dobiti nagradu. Takav im scenarij ucjepljuje uvjerenje da žrtve nisu uzalud i da je katkad za uspjeh potrebno nečega se odreći. Zbog uskrsnog zeke, djeca na zabavan način slave blagdan, čija je simbolika preteška za dječji um.

Zec je, kao plodna životinja, simbol ponovnog rađanja – uskrsnuća – prirode, koje se događa u proljeće. Tražeći šarena jaja koja je zeko sakrio, djeca počinju shvaćati pojam cikličkog umiranja i rađanja prirode. Djed Božićnjak, pak, nagrađuje dobre i kažnjava zločeste, ali ne grubošću, nego uskraćivanjem darova. Dobroćudni i vedri starac oličenje je brige i velikodušnosti te pruža primjer važnosti davanja. Stoga može poslužiti kao uzor dobrohotnosti, nesebičnosti i suradnje – vrijednosti koje mnogi roditelji žele usaditi djeci, ističe Lisa K. Schkloven.

Ljekoviti Božić na filmu

Božićna je tema našla zamijećeno mjesto u filmskoj industriji, koja je na njezinu temelju stvorila nove, moderne bajke za djecu i odrasle, poput legendarnih Divan život, Čudo u 34. ulici i Crvenonosi sob Rudolf. Stariji rijetko posežu za knjigama i slikovnicama koje su prevrtali po rukama dok su bili mali, no rado se pridružuju najmlađima u dnevnoj sobi da gledaju božićne filmove. Neki od njih toliko su omiljeni da ih roditelji, djedovi i bake gledaju deseti put, i još ih se ne mogu zasititi.

„U ovo doba godine obitelji se susreću, razmjenjuju darove, pripremaju obilne gozbe i potom se svi okupljaju u dnevnoj sobi da vide neki klasični božićni film. Ti su filmovi osebujni zato što se bave sveprisutnim temama kao što su nada, ljubav, suosjećajnost, davanje, milosrđe i zahvalnost“, napisao je američki bloger s magisterijem iz pozitivne psihologije, Jeremy McCarthy, u kolumni Making a Better World, Parenting and Wellbeing.

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci