Zašto je važno da pišemo rukom?

Polagano ali sigurno, zbog sve učestalijeg korištenja elektroničkih uređaja za zapisivanje i dopisivanje, gubimo dobrobiti koje našem mozgu daje pisanje rukom

Mjerljive dobrobiti za fizičko i psihičko zdravlje

Ne tako davno, spuštanje olovke na papir bilo je temeljno obilježje svakodnevnog života. Pisanje i vođenje dnevnika bile su uobičajena pojave, a ljudi su razmjenjivali rukom pisana pisma s prijateljima, voljenima i poslovnim suradnicima.

Psiholozi su odavno shvatili da pisanje usredotočeno na emocije može pomoći ljudima da prepoznaju i pomire se sa svojim osjećajima. Od 1980-ih godina studije su otkrile da pisanje o osjećajima svaki dan u trajanju od 15 do 30 minuta može dovesti do mjerljivih dobrobiti za fizičko i psihičko zdravlje. Te se dobrobiti odnose na smanjenje stresa i simptoma depresije, te na poboljšanje rada imunološkog sustava. I postoje dokazi da je pisanje olovkom na papiru bolja terapija od pisanja na tipkovnici.

Iako je rukom pisana komunikacija dugotrajna i naporna, postoje dokazi da bi ljudi mogli biti na gubitku kada bi u potpunosti zamijenili pisanje olovkom onime na tipkovnici.

Ne aktiviraju se isti moždani putevi

Često citirana studija iz 1999. godine objavljena u časopisu Traumatic Stress otkrila je da pisanje o stresnom životnom iskustvu rukom, za razliku od tipkanja, dovodi do viših razina samootkrivanja i donosi veće terapijske koristi. Ovakva otkrića danas možda ne znače mnogo onima koji su odrasli uz računala. No, stručnjaci kažu bi nešto bilo nepovratno izgubljeno kad bismo olovku potpuno zamijenili tipkovnicom.

"Kad napišemo slova abecede, oblikujemo ih dio po dio, i taj proces uključuje puteve do mozga koji prolaze blizu ili kroz dijelove koji upravljaju emocijama", kaže Virginia Berninger, profesorica sa Sveučilišta u Washingtonu. Tipkanje potpuno oblikovanog slova na tipkovnici je znatno drugačiji zadatak - on ne aktivira te iste moždane putove.

zešto je važno da što više pišemo rukom, žena

Duboko kodiranje

Rukopis također može poboljšati pamćenje novih informacija. Studija iz 2017. godine objavljena u časopisu Frontiers in Psychology otkrila je da su područja mozda povezana s učenjem aktivnija kada rješavamo zadatak ručno nego na tipkovnici. Autori te studije kažu da rukopis može promicati "duboko kodiranje" novih informacija na način na koji pisanje na tipkovnici ne može. I drugi istraživači tvrde da pisanje rukom promiče učenje i kognitivni razvoj na načine koji se ne mogu mjeriti s pisanjem putem tipkovnice.

Činjenica da je pisanje teksta rukom sporije od pisanja tipkovnicom vjerojatno je još jedna smetnja. Studija iz 2014. godine objavljena u časopisu Psychological Science otkrila je da su učenici koji su rukom pisali bilješke tijekom dugotrajnog testiranja pokazali bolje rezultate na testovima učenja i razumijevanja, nego učenici koji su bilješke vodili na prijenosnim računalima.

Bolje učenje i razumijevanje

"Primarna korist pisanja rukom bila je u tome da je usporavala ljude", kaže Daniel Oppenheimer, koautor studije i profesor psihologije sa Sveučilišta Carnegie Mellon.

Dok su učenici koji su tipkali mogli zapisati ono što su čuli riječ po riječ, "oni koji su ručno bilježili, nisu mogli pisati dovoljno brzo da sve zapišu doslovno kako je rečeno - umjesto toga bili su prisiljeni preoblikovati sadržaj svojim riječima", kaže Oppenheimer. „Da bi to postigli, morali su duboko razmisliti o materijalu i zapravo razumjeti materiju. To im je pomoglo da bolje nauče gradivo. "

Bliskiji odnos s ljudima

Usporavanje i pisanje rukom imaju i druge prednosti. Oppenheimer kaže da, budući da je tipkanje brzo, ljudi imaju tendenciju upotrebljavati manje raznolike riječi. Pisanje olovkom daje više vremena da smislimo najprikladniju riječ, što može voditi ka boljem izražavanju.

On također kaže kako pisanje rukom može pomoći osobama u određenim situacijama da izgrade bliskije odnose. Ovo je jedan primjer: "Liječnik koji dugo bilježi simptome pacijenta može stvoriti bliskiji odnos s pacijentima nego onaj koji tipka u računalo".

Rukopis je jedinstven

Napokon, postoji mnogo istraživanja koja sugeriraju da su online oblici komunikacije toksičniji od dijaloga izvan mreže. Većina istraživača koji proučavaju internetsku komunikaciju pretpostavlja da su nedostatak interakcije licem u lice i osjećaj nevidljivosti krivi za neugodne i okrutne interakcije putem interneta.

A bezlična priroda teksta generiranog na tipkovnici također može djelomično pridonijeti tome. Kada osoba piše ručno, mora uložiti više vremena i energije nego što to čini kada piše na tipkovnici.

I naposlijetku, rukopis svakog čovjeka je jedinstven i to je razlog zbog kojega ljudi obično više vrednuju rukom pisanu poruku od one poslane putem e-maila ili SMS-a. Da se riječi ne "proizvode" tako lako, možda bi ih ljudi tretirali, a pritom i jedni druge - s malo više pažnje.


Izvor: www.elemental.medium.com

Pripremila Snježana Krčmar

Preporučujemo

Ostali članci