Biofilni dizajn - arhitektura budućnosti izrasla na korijenima prošlosti

Jeste li ikad sanjali o životu u kućici na pješčanoj plaži, kolibi okruženoj planinama ili u plodnoj udolini s pogledom na rijeku? Malobrojni su sretnici koji mogu živjeti i raditi na takvim destinacijama, ali ni ostali, oni okruženi betonom, ne trebaju gubiti nadu. Kako život u ambijentu koji odiše mirom i spokojstvom prirode ne bi ostao samo nedosanjani san, posljednjih se godina bavi biofilni dizajn. Poklonici prirode, ekologije i održivosti u oblikovanju i uređenju interijera i eksterijera, zgrada, domova i ureda tragaju za rješenjima koja će nas približiti našoj urođenoj sklonosti prirodi

Miljama smo daleko od prirodnog staništa

Priznajmo, koliko god uživali boraviti u prirodi, većinu života provodimo u zatvorenome, otuđeni od svijeta koji nas okružuje, u prostorima koje je stvorila ljudska ruka pokorivši prirodu. Umjetni izvori svjetlosti, zrak iz klimatizacijskih uređaja, masovno proizveden namještaj od sintetičkih materijala miljama su nas udaljili od staništa u kojima je čovjek evoluirao.

Milijunima godina razvijali smo se i živjeli u prirodi i tek smo se prije nekoliko stotina godina povukli u zatvorene prostore, a posljednjih nekoliko desetljeća, živeći u kompleksima koji nude sve što je modernom čovjeku potrebno, još i više. Iz stana se dizalom spuštamo u garažu, sjedamo u ugrijani ili rashlađeni automobil, izlazimo u podzemnoj garaži na drugome kraju grada, ulazimo u novi prostor, s istom mikroklimom.

Ne osjećamo dodir kiše, toplinu sunca ili miris trave. Živimo u vječnom proljeću, na oko 24 °C, iako Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje 21 °C kao idealnu dnevnu temperaturu, a ljeti, ako je potrebno hlađenje, stručnjaci savjetuju držati živu u kućnom termometru između 25 i 26 °C.

dom biljke

Negativni utjecaj na naše zdravlje i dobrobit

Rastući je broj dokaza koji potkrep­ljuju činjenicu da ovakva udaljenost od prirode negativno utječe na čovjekovo zdravlje i dobrobit. Brojni stručnjaci vjeruju i da se iza velike količine stresa koju kumuliramo skriva, upravo, manjak prilagodbe na život u urbanim sredinama, odnosno deficit prirode.

Primjerice, njemački stručnjak dr. Andreas Meyer-Lindenberg otkrio je da mozak ljudi koji žive u urbanim sredinama, u usporedbi s onima koji žive na selu, ne upravlja najbolje stresom, odnosno da stresne situacije građane čine još napetijima. S druge strane, pak, utvrđeno je, a i sami smo to mogli primijetiti, da nas priroda puni energijom i pomlađuje.

Zelenilo ublažava stres, depresiju, ljutnju, frustraciju, poboljšava raspoloženje i tjelesno zdravlje, koncentraciju, produktivnost, kreativnost...

Brži oporavak u sobama s pogledom na zelenilo

Jedno je staro istraživanje, koje je proveo švedski profesor arhitekture Roger Ulrich, pokazalo da su se nakon operacije puno brže oporavljali te im je bilo potrebno manje sredstava protiv bolova oni pacijenti koji su bili smješteni u sobama s pogledom na vanjsko zelenilo, nego pacijenti u sobama čiji su prozori bili okrenuti prema drugoj zgradi.

Drugo istraživanje, američke psihologinje dr. Frances E. Kuo, utvrdilo je znatno ublažavanje simptoma poremećaja manjka pozornosti u djece koja su se igrala u prirodi.

žena dom biljke

Što je biofilija?

Naši afiniteti prema prirodi mogu nam pomoći da transformiramo svoj životni prostor. O tome svjedoči biofilija – termin koji je skovao psiholog Erich Fromm, a poslije, u 1980-ima, popularizirao Edward O. Wilson, evolucijski biolog s Harvarda. Biofilija predstavlja iskonsku ljudsku potrebu za povezanošću i usklađenošću s prirodom. Ona nam može pojasniti zašto osjećamo neobjašnjivu privlačnost prema divljini kao lijeku za naše boljke.

Ako se, primjerice, osjećamo tjeskobno ili smo pod stresom, znamo da će nam tiha šetnja šumom ili rad u vrtu pomoći da ponovo uspostavimo mentalni mir. Wilson i drugi stručnjaci pojašnjavaju kako razlog zbog kojeg dodir prirode za nas može biti tako blagotvoran vuče korijene iz ljudske povijesti. „Naš praiskonski mozak milijunima se godina razvijao u divljini“, navodi engleski filozof i sociolog Roman Krznaric.

7 savjeta kako biofilni dizajn primijeniti u domu

Većini nas potrebna je ljekovita doza prirode

„Psihološki se najugodnije osjećamo kad se nalazimo uz rijeku ili kakav pašnjak jer takav krajolik znači obilje hrane. Naspram toga, negostoljubiva mjesta poput gustih šuma ili suhih pustinja odbijaju nas jer ih naš mozak registrira kao mjesta koja je potrebno izbjegavati“, piše Krznaric u svojoj knjizi Kabinet čuda, te objašnjava kako okruženja koja su potpuno lišena prirode – kao što su naši megagradovi na asfaltu – mogu iznimno loše utjecati na naše zdravlje.

Od deficita prirode, smatra Krznaric, patimo više no bilo koji naraštaj. Vjeruje da to možda nećemo shvatiti sve dok ne provedemo malo više vremena na otvorenome, podalje od brzog i stresnog života u gradu koji je postao naša najgora ovisnost. Većini nas potrebna je ljekovita doza prirode.

Srećom, možemo je jednostavno i besplatno „konzumirati“ dok šećemo šumom ili gledamo kako rijeka teče. Nemir će blijedjeti, a mi ćemo znati da biofilija obavlja svoju zadaću, zaključio je svjetski poznati filozof.

dom biljke spavaća soba

Biofilna arhitektura - više od lijepog pogleda

Biofilni koncept prihvaća sve više dizajnera i arhitekata u želji da kreiraju prostor po mjeri čovjeka. Ova vrsta projektiranja i uređenja uključuje, među ostalim, zgrade koje svojim oblikom podsjećaju na školjke, kuće koje se „okreću“ prateći dnevno svjetlo, stanove čiji balkoni nalikuju malim, zelenim džunglama i domove koji potiču stanare da sami uzgajaju hranu, pa čak i proizvode namirnice kao što je med. Mogli bismo reći da je to arhitektura budućnosti izrasla na korijenima naše prošlosti.

„Biofilni dom treba biti, prije svega, oaza i utočište za suvremenog čovjeka poslije napornog i stresnog dana“, kratko definira Nataša Komljenović, arhitektica i stručnjakinja za biofilni dizajn iz Novog Sada te dodaje da ga karakterizira uspostavljanje i ponovni kontakt s prirodom, elementima iz prirode i ritmovima prirode. Jedno istraživanje na internetu, dodaje arhitektica, dovelo ju je do biofilnog koncepta koji joj je, na njezino oduševljenje, pružio odgovore na pitanja za kojima intuitivno traga već dulje vrijeme.

„Nesvjesno sam od dizajna uvijek tražila nešto više, pitajući se možemo li promijeniti otuđenje od prirode, sumornu svakodnevicu, neproduktivnost na poslu, boravak u javnim ustanovama u kojima se osjećamo otuđeno“, govori Nataša.

7 savjeta kako biofilni dizajn primijeniti u domu

Što više dnevnog svjetla i svjetlijih boja

Naravno, to je moguće jer upravo se time bavi biofilni ili „zeleni“ dizajn. Glavni savjet koji svojim klijentima dijeli ova autorica trilogije e-knjiga U senci održivosti – Biofilna arhitektura jest da u svoj životni prostor unesu što više sunčeve, dnevne svjetlosti jer nedostatak može uzrokovati depresivno raspoloženje.

„Prilikom dekoracije doma i odabira boja za zidove uvijek birajte svjetlije tonove jer tako se stvaraju refleksne površine koje bolje odražavaju svjetlost.“ Od brojnih načela koja promiče biofilni dizajn nama je možda najbliže obogaćivanje domova i ureda biljkama. Kad na radni stol „posadite“ kakvu biljku, ona čini više dobroga nego što samo uljepšava vaš pogled.

dom biljke

Sobne biljke

„Danas se u mnogim uredima ne mogu otvoriti prozori pa se protok zraka regulira pomoću klima-uređaja, pri čemu se stvara mikroklima koja nije uvijek povoljna za naše zdravlje“, navodi Andreja Čoh, autorica bloga Urbana vrtlarka.

To možemo izbjeći ako nabavimo sobne biljke, poput filodendrona i klorofituma, koje zrak obogaćuju kisikom, ali ga i pročišćuju eliminirajući toksične tvari poput formaldehida, benzena ili trikloretilena, a usto njihov uzgoj nije zahtjevan, pojašnjava Čoh. Oplemenjivanje eksterijera i interijera biljkama apsolutni je hit, ali trend biofilnog dizajna tu se ne zaustavlja – on je mnogo kompleksniji.

Ravnoteža prirodnih elemenata

Unošenje elemenata iz prirode u zatvorene prostore nije ništa novo. I drevna kineska filozofija uređenja prostora feng shui savjetuje korištenje asocijacija na prirodu. „U domu trebamo njegovati ravnotežu svih pet prirodnih elemenata: vode, drva, vatre, zemlje i metala“, navodi Sanja Plavljanić-Širola, arhitektica i feng shui savjetnica.

„U tu je svrhu najpovoljnije upotrebljavati prirodne materijale, primjerice, vodu u obliku drvene fontane jer pokreće energiju, unosi korisne negativne ione i pretvara naše (užurbane) moždane beta-valove u (puno smirenije) alfa-valove, kao i zdrave biljke te cvijeće živih boja zato što blagotvorno utječu na našu energiju i zdravlje.

biljke žena žena biljke

Slike i fotografije prirode

Za dodatni dodir prirode, na zidove možete objesiti slike ili fotografije prirode ili postaviti tapetu s motivom prirode. Ako imate lijepi pogled kroz prozor, nemojte ga zaklanjati zastorima, a ako pogled nije lijep – u blizini prozora objesite veliku fotografiju s pogledom na prirodu kakav biste voljeli imati.“

Njegujući dublju povezanost s prirodom u zatvorenom prostoru možemo smanjiti razinu stresa, poboljšati kognitivne funkcije i kreativnost te pozitivno utjecati na dobrobit svih ukućana. Ali sve počinje jednom stvari – potrebno je izaći van i naučiti više o području u kojem živite. Ako pomno promatrate, slušate i učite o ekosustavu koji vas okružuje, bit ćete spretniji u svoj dom unijeti svu ljepotu prirode i primijeniti sve ono čemu vas ona usput nauči.

žena dom biljke

Magda Dežđek

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci