Zašto nas negativno više privlači od pozitivnog (i kako to promijeniti)?

Biološki smo predodređeni da loše stvari i događaje percipiramo snažnije od dobrih, a tomu smo čak skloni i kad imamo drugačiji izbor. Je li to život kakav zaista želimo živjeti, pita se naša kolumnistica, i otkriva kako možemo prekinuti uvjetovane načine ponašanja i postati gospodari svoje stvarnosti

Kako znati da je nešto nepoznato dobro, a ovo poznato loše?

Kad bi vas netko pitao što biste radije odabrali: nešto poznato i loše ili nepoznato i dobro, vjerojatno biste se bez puno razmišljanja odlučili za ovo drugo. No, u stvarnom životu to nije baš tako jednostavno. Kako možete biti sigurni da je to nešto nepoznato zaista dobro ako je samo po sebi nepoznato, odnosno nije prošlo test trajnosti?

Možete li biti sigurni da je nešto poznato loše ako i dalje funkcionirate, naviknuli ste tako i, na kraju krajeva, mnogim ljudima na ovom svijetu je lošije nego vama? Ovo su samo neka od pitanja koja nas muče kad god poželimo nešto promijeniti – bilo da je riječ o promjeni posla, partnera, mjesta stanovanja ili samo o unutarnjoj promjeni, promjeni koja zahtijeva odabiranje dobrih stanja i dobrih osjećaja kao onih pravih, onih koje želimo živjeti, na koja ćemo usmjeriti svoju pažnju.

Zašto bismo si to radili sami?

Odabir i pažnja u tom procesu imaju veliku ulogu. Naša neugodna, loša, traumatična životna iskustva, naročito ona koja smo stekli u djetinjstvu, vuku nas na poznata, a loša mjesta u nama. Povlače nas u vrtloge negativnih misli, beskrajnih rasprava u glavi, a to nas sve vodi u razna maglovita, teška, tupa, bolna i druga stanja u kojima, da nas se pita, nikad ne bismo odabrali boraviti.

Ta stanja su poznata mjesta, nešto što organizam sam odabire, a to samo po sebi zvuči suludo – zašto bismo sami, automatski odabrali osjećati se loše na poznat način?

Negativan podražaj izaziva i do pet puta snažniju električnu aktivnost u mozgu

Da bismo na ovo pitanje pronašli zadovoljavajući odgovor, moramo posegnuti za znanjima iz biologije. Američki psiholog i neuroznanstvenik John T. Cacioppo proveo je istraživanje u kojem je svojim ispitanicima pokazivao tri serije fotografija – one koje uzrokuju pozitivnu emotivnu reakciju, one koje uzrokuju negativnu emotivnu reakciju i one koje uzrokuju neutralnu emotivnu reakciju.

Otkrio je da negativan podražaj izaziva i do pet puta snažniju električnu aktivnost u mozgu od pozitivnog podražaja. Iz toga je zaključio da loše vijesti na nas utječu puno snažnije od onih dobrih.

Činjenica da negativni podražaji imaju puno snažniji utjecaj od pozitivnih zapravo je prilično logična. Snažno registriranje negativnih podražaja čuva nas od opasnosti. Kad smo bili djeca, riječi kao što su „ne“ i „ne smiješ“ bezbroj su nam puta spasile život. Lako smo učili o svemu onome što je opasno jer nam je to omogućavalo preživljavanje i štitilo nas od bola.

Međutim, naš mozak je nesavršen i podložan varkama asocijacija, pa ako nas je jednom u djetinjstvu napao plavooki čovjek, lako će nam se dogoditi da i kad odrastemo zaziremo od plavookih ljudi.

Puno jače doživljavamo i negativne emocije

Tako je i s traumama i onim što je, na nekoj nesvjesnoj razini, njima asocirano. U svakodnevnom životu ponekad ćemo znati da nas je šef na poslu podsjetio na autoritativnog oca, pa smo zato utonuli u mrežu straha iz koje se pokušavamo iskoprcati suvišnim opravdanjima ili povlačenjem u sebe.

No, ponekad nećemo znati zbog čega se ponovo osjećamo isto – loše, poznato loše. Kao što negativnosti izazivaju puno snažniju reakciju u mozgu, tako i neugodna stanja privlače puno veću pažnju od ugodnih. Lako se „davati“ u neugodna stanja, potkrepljivati ih pažnjom, boraviti u njima kao da ćemo tu doći do nekog važnog uvida, rješenja, ključa koji otvara vrata svjetlu i ugodnim osjećajima.

No, rješenje nije u samom boravljenju u neugodnim osjećajima. Njih je dobro priznati i prihvatiti jer bez primjećivanja i prihvaćanja takvih stanja ne možemo adekvatno reagirati kad nas netko povrijedi ili kad smo iscrpljeni zbog prezauzetosti poslom.

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci