Trebamo li mijenjati svoje stavove?

Zadržani u davnim iskustvima, naši ukorijenjeni stavovi mogu postati naše opterećenje, pa ih mijenjamo, usvajamo tuđe ili kreiramo vlastite, uvjereni u njihovu istinitost i ispravnost. No, postoji li zaista ispravno i istinito i tko bi trebao biti onaj koji palac spušta ili ga podiže gore?

Kad o nečemu razmišljamo ili svoje misli i osjećaje s nekim dijelimo, lako se izgubimo oko pitanja što je istinito ili što je ispravno. Iako su istina i ispravnost ideali kojima vrijedi težiti jer nam u misli uvode osjećaj smjera, ta su pitanja zapravo zamka.

Istina je relativna

Istinu i ispravnost određuju autoriteti kojima vjerujemo. Te istine i ispravna razmišljanja za koja vjerujemo da su najbolji mogući smjerovi poslije nas vode kroz život. Međutim, što više životnog iskustva stječemo, to nam postaje jasnije da su istina i ispravnost vrlo relativni.

Za nekog je istina Bog, za nekog je drugog istina da Boga nema, a trećemu je istina da je Bog samo riječ koju su u različitim dobima različiti autoriteti koristili u različite svrhe. Za nekog je četvrtog istina da je Bog duša u svima nama, a peti istinom smatra da je Bog predodžba strogog, muškog autoriteta sazdanog od svjetla.

Neki pak smatraju da je ispravno homoseksualcima zabraniti sklapanje braka i usvajanje djece, a neki misle da je ispravno omogućiti im brak i usvajanje djece. Za nekog je ispravno jedino prirodno začeće, a za nekog je ispravno svako začeće, uključujući i ono koje nastaje od donatora, muškarca i žene koji se nikad nisu upoznali. Neki abortus smatraju grijehom, a nekima je to nužda i pravo.

Miriši li isti parfem svima isto?

I tako je u svemu... Toliko ispravnosti i toliko istina. U vezi s velikim i s malim stvarima. U vezi s važnim i u vezi s trivijalnim izborima. Nekomu je ispravno poslužiti jelo na jedan način, a nekomu na neki drugi način. Za nekog je istina da neki parfem miriše, a za nekog je istina da taj isti parfem smrdi. Netko smatra da je ispravno jesti životnije, a netko drugi ne smatra. Nekom je istina ono što piše u novinama, nekom drugom nije. Za nekog je ispravno ostati u braku iako u njemu godinama pati, a za nekog je ispravno razvesti se čim prije.

Razmišljanje u pravcu ispravnosti i istine lako završi u borbi za prevlast vlastite percepcije kao ispravne i istinite. A zapravo su nam svima percepcije od malih nogu oblikovane različitim iskustvima i različitim utjecajima.

Relativno trajan

Kao odrasli ljudi imamo mogućnost izbora. Možemo odabirati svoju istinu i svoju ispravnost iza koje stojimo. A kad iza nečeg stojimo, znači da to nešto podupiremo pozadinskom emocijom. Ta pozadinska emocija, u kombinaciji s istinom u koju vjerujemo, oblikuje ono što nazivamo stavom.

Pitamo li Wikipediju za objašnjenje stava, pronaći ćemo da je stav „relativno trajan odnos prema nekome ili nečemu koji se očituje kao tendencija da se misli, osjeća i ponaša na određeni način“.

„Relativno trajan“ zvuči zbunjujuće. Koliko dugo traje nešto što je relativno trajno? Uvijek se rado sjetim stava američkog psihologa Abrahama Maslowa koji je na početku svoje karijere podupirao biheviorizam, pravac u psihologiji koji se temelji na opažanju ponašanja, negirajući važnost unutarnjeg svijeta.

Bihevioristički pristup važnost pridaje onomu što možemo opaziti i izmjeriti izvana. Taj pristup podupire uklopljenost u svijet i ima tendenciju oblikovati pojedinca kako bi „izvana“ što bolje funkcionirao.

Abraham Maslow na početku je bio pobornik biheviorizma, ali je s vremenom promijenio svoj stav, uočavajući važnost i vrijednost unutarnjeg svijeta koji ne mora biti jasno iskazan prema van. Upravo zbog ove promjene svoga stava mogao je razviti novi svjetonazor koji je nazvao „humanistička psihologija“, koji se temelji na samoostvarenju, kreativnosti i izražavanju vlastitih potencijala.

žena ikigai

Dozvoljeno je promijeniti mišljenje

Takav pristup je, kraće rečeno, više ljudski. Kad je riječ o stavu, onda „relativno trajan“ stav znači da traje dok ne spoznamo nešto bolje. Maslow je spoznao nešto bolje i to bolje zasigurno je bilo utemeljeno na nekom boljem, unutarnjem osjećaju koji mu je bio signal da je to bolje samim time i bolja, sveobuhvatnija teorija ljudskog funkcioniranja.

Baš kao Abraham Maslow, i mi kao odrasli ljudi možemo birati stavove. Možemo mijenjati svoja mišljenja, odabirati one stavove za koje osjećamo da su više ljudski, više utemeljeni na pozadinskoj emociji koja je topla, ugodna, meka, svijetla.

Kakav stav odobrava vaše tijelo

Taj dobar osjet u tijelu, ta pozadinska emocija, puno nam govori o kvaliteti stava koji zauzimamo. Upoznavanjem stavova različitih ljudi, oblikovanih različitim životnim iskustvima, možemo odabirati i usvajati one stavove koji u nama bude takvu, ugodnu, toplu, meku, svijetlu emociju.

Možemo kreirati i nove stavove, utemeljene na takvim osjetima i osjećajima, koji iznutra progovaraju o tome da odabiremo nešto što je nama istinito i ispravno. Istinitost i ispravnost koji su utemeljeni u dobrom osjećaju u tijelu omogućuju nam bolje povezivanje s drugima i povećavaju naše kapacitete za istraživanje i prihvaćanje različitosti. Zato je dobro, dok izražavate neki stav ili promišljate o njemu, pitati svoje tijelo: Kakav je ovo stav? Nedostaje li mu nešto? Može li biti drugačiji?

Za bolji osjećaj

Tijelo će vam odgovoriti emotivnom podlogom tog stava. Možda ćete otkriti da taj stav uopće nije povezan s tijelom, nego je samo u glavi, kopiran od nekih autoriteta iz prošlosti.

Otkrit ćete, možda, kako je taj stav ukorijenjen u nekom mračnom ili teškom osjećaju u tijelu. Možda ćete otkriti kako taj stav vaše tijelo drži u grču borbenosti ili da je povezan s ugodnim osjećajem topline, mekoće i svjetline. Kad imamo neki stav i kad ga izražavamo, tako je lako boraviti samo u glavi, bez ikakve svijesti o osjećajima i osjetima u tijelu. A tijelo itekako zna prepoznati koji stavovi rade za kvalitetniji doživljaj sebe, svijeta i drugih ljudi. Tijelo prepoznaje koji stavovi rade za bolji osjećaj bivanja. I tijelo taj bolji osjećaj bivanja želi.

Tomica Šćavina

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Ostali članci