Što znače 'E' oznake u sladoledu

Svi volimo sladoled, no prema riječima naše kolumnistice Marijane Pontoni, onaj kupljen u dućanu baš i nije najbolji izbor. Evo zašto i kako pripremiti domaću, zdraviju varijantu

Ne jedeš kuhano? Pa što onda jedeš?

Ljeto najviše asocira na svježe, sirove namirnice i budi potrebu za povećanjem njihova udjela u prehrani. Ipak, kad ljudima objasnim da uglavnom konzumiram sirove namirnice, vrlo se često susretnem s pitanjem: „Pa što onda zapravo jedeš?“ Život pod snažnim utjecajem okoline doveo je do toga da zaboravljamo kako se svi rađamo kao sirovojeci, da je majčino mlijeko zapravo sirova namirnica, i to najkvalitetnija uz koju možemo započeti putovanje po Majčici Zemlji.

Sve one kašice koje su nas uvele u svijet gastronomije u biti su raskuhana verzija namirnica u kojima više nema enzima i drugih termolabilnih nutrijenata. I tako tijekom odrastanja sve više konzumiramo kuhanu hranu, pa nam je neobično čuti da netko ne slijedi taj put. Štoviše, nekima se čini da sirovojeci kroče kroz život žvačući brda mrkve i paprike. Doista sam i takve komentare čula. I koliko god to simpatično zvučalo, zanimljivo je koliko smo u biti nesvjesni količine sirovih jela u tradicionalnoj prehrani.

Svi smo ljeti dobrim dijelom sirovojeci

Nedavno sam imala obljetnicu mature. Doista mi je bilo prekrasno susresti sve te ljude, svakog zanimljivog na svoj način. A onda sam u razmjeni informacija na red došla i ja. Činilo se da svi znaju što mi je strast po pitanju hrane. I tako smo riječ po riječ otkrili da nije nimalo teško biti sirovojedac ako pripravite namaz od svježega kravljeg sira i vrhnja te njime napunite paprike (svježe, naravno). Ili da je domaća majoneza u biti sirovojedski pripravak. Isto je i s gazpachom, tatarskim biftekom, pršutom i tako dalje.

Osim toga, vjerujem da ste i sami nerijetko za ljetnih vrućina i sparina zaključili kako vam se ne dežura kraj štednjaka, štoviše, kako vam se ne jede ništa kuhano, već ste nagonski posegnuli za salatom, komadom voća ili svježe pripremljenim sokom od još svježih namirnica. Doista, kada čovjek malo razmisli, svi smo barem u toplijem dijelu godine dobrim dijelom sirovojeci. Mene zanima kako taj postotak povećati i protegnuti na ostatak godine.

Čarolija sladoleda

Ljeto, pak, u naš um i, naravno, jelovnik priziva jednu od delicija koja može zavesti doista sva osjetila. Riječ je o sladoledu. Prekrasna krema koja nam hladi tijelo i vraća nas u djetinjstvo, kada smo zasigurno pojeli najveće količine te slastice jer jednostavno nismo brinuli o osjetljivim zubima, prehladi grla i sličnim tegobama.

Dakle, ta hladna krema dokaz je da se u sirovojedstvu može sasvim fino zasladiti na zdrav način. Prije nego što vam otkrijem recept za najjednostavniji sladoled na svijetu, dopustite da vam dam argumente zašto biste trebali uložiti malo truda i volje u izbjegavanje komercijalnih pripravaka i uživati u domaćem sladoledu, najbolje vlastite proizvodnje.

Mastan trag kupovnog sladoleda

Postoji izreka da se ništa ne događa slučajno. Naime, prije nekog vremena dobivala sam newsletter jedne britanske kuće koja se specijalizirala za prodaju sirovina za pripravljanje domaćih kozmetičkih proizvoda. U jednom broju tema je bila svinjska mast ili salo. Priča me toliko zapanjila da sam išla istraživati i, nažalost, našla potvrde za sve što je pisalo. A autor je u članku naveo da se danas u svijetu konzumira više svinjetine nego prije, pa se više i proizvodi. Logično.

No industrija ne voli otpad, odnosno viškove koji se ne mogu iskoristiti (čitaj: unovčiti) pa se postavlja problem golemih količina svinjskog sala, odnosno masti koja ostaje kao višak pri proizvodnji onog sočnog, bezmasnog odreska. U svojoj domišljatosti, ljudi su taj višak usmjerili u niz drugih proizvoda i nazvali ga nizom stručnih imena, dodijelili mu E-oznake i pustili ga u promet.

Tako danas svinjsku mast, tj. salo, možemo pronaći u zubnim pastama, pjenama za brijanje, žvakaćim gumama, čokoladama, gotovim kolačićima, karamelu, konzerviranoj hrani i mnogim drugim proizvodima. Nažalost, i sladoled je među njima. To objašnjava onaj čudni masni okus koji zna ostati na jeziku nakon kremastog sladoleda. Često mi je suprug znao reći da je sladoled premastan. I bio je u pravu.

Tajanstvene ‘E’ oznake

Ovdje nemamo mjesta da vam navedem sve E-šifre pod kojima se skriva svinjska mast, a koje biste mogli naći na pakiranju svog omiljenog sladoleda, no možete ih prepoznati djelomično po čudnim završecima kompliciranih složenica poput palmitata, oleata, stearata ili estera. Ma, otkrit ću vam jednostavnu formulu koju ja volim primjenjivati: ono što ne možete izgovoriti bez lomljenja jezika (pod uvjetom da niste magistar kemije), vrlo je vjerojatno iznimno procesuiran sastojak koji vaše tijelo neće doživjeti prijateljski.

Doista vas potičem da i sami krenete u istraživanje i educirate se o E-oznakama – što znače, u kojim ih proizvodima najčešće možete susresti i od čega se dobivaju. Još u Bibliji zapisano je: „Istina će vas osloboditi.“ U ovom slučaju doslovno.

Recept za Marijanin najjednostavniji domaći sladoled pronađite ovdje

Marijana Pontoni

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci