Može li se uspjeti na pošten način?

"Baveći se poslovnom edukacijom odraslih osoba, često se susrećem sa situacijama u kojima ljudi govore o nesigurnosti, apatiji, bezvoljnosti, površnosti, nepravdi itd, odnosno uvjetima koji sprečavaju čovjeka da uspije na pošten način", kaže naša suradnica Elvira Mlivić Budeš i otkriva kako u poslovanju primijeniti osnovne moralne zakone koje crpi iz hagioterapije i antropološke medicine

Prije nešto više od dvije godine prvi put sam čula za hagioterapiju i antropološku medicinu. Iako sam već godinama prije toga mislila da se brinem o osobnom razvoju i da sam poprilično informirana, valjda me ta informacija s razlogom do tada zaobilazila. Kad sam shvatila o čemu je točno riječ, imala sam osjećaj da pred sobom imam cijelo bogatstvo neistraženih korisnih znanja koja se mogu implementirati u privatni, ali i poslovni život svakog čovjeka.

Hagioterapija u susretu s čovjekom

Koliko je meni poznato, pojam antropološka medicina javio se tijekom prošlog stoljeća u knjizi Čovjek i njegova bolest medicinskog antropologa A. Joresa. Jores smatra da je 70 posto somatskih bolesti nastalo na razini duhovne duše, a takve bolesti nastaju ako čovjek nije našao smisao života. Ukratko, antropološka medicina proučava duhovnu dimenziju čovjeka.

Proučavajući antropološku medicinu, došla sam do knjige prof. dr. sc. Tomislava Ivančića Hagioterapija u susretu s čovjekom u kojoj sam naišla na dio teksta koji me podsjetio na izazov s kojim se svakodnevno susrećem u poslu i o čemu nisam uspjela do tada ništa pročitati ni u poslovnoj ni u duhovnoj literaturi. Ta me tema mnoge godina zaokupljala i predmet je brojnih rasprava na poslovnim kavama.  

Bitna je duhovna sloboda

Čitajući navedenu knjigu, naišla sam na riječi prof. Ivančića u kojima sam prepoznala zaplet situacije iz poslovne prakse: "Bitna je duhovna sloboda. Po njoj je čovjek razumno, mudro i vrhunsko biće. Čovjekov duh traži da se držimo zakona etike i morala, jer se duh ravna po tim pravilima kao i tijelo po zakonima fizikalnog svijeta. Ako ne slušamo naloge savjesti i osobe, ako preziremo moralne principe, tada razaramo svoje ljudsko postojanje i padamo na razinu bića koje se ravna samo po instinktima odnosno po psihičkim i vegetativnim zakonitostima. Tada čovjek prestaje biti čovjek. Tada više nije slobodan i njime mogu upravljati drugi ljudi, zavodnici, prevaranti, kao i njegovi nagoni, male želje i varke".

Baveći se poslovnom edukacijom odraslih osoba, kao vlasnica učilišta koje educira za poslove prodaje, marketinga, poduzetništva i menadžmenta, često se susrećem s ljudima koji govore o nesigurnosti, apatiji, bezvoljnosti, površnosti, nepravdi itd, odnosno uvjetima koji sprečavaju čovjeka da uspije na pošten način.

Istodobno, moderna formula uspjeha postala je bespoštedna borba i utakmica u kojoj moraš sudjelovati, a to su veća plaća, materijalno bogatstvo, statusni simboli, priznanje, pozicija na društvenoj ljestvici, prisutnost u medijima i slično. Nesklad između stvarnog osjećaja i vanjske slike poslovnog uspjeha intenziviran je pojavom društvenih mreža, posebice Facebooka.  

Lažna slika društvenih mreža

Društvene mreže postale su kanal komunikacije i medij u kojem svaka osoba može iznijeti elemente svog privatnog i poslovnog života, prikazati fotografije, ali i dopustiti drugima da u svakom trenutku, 24 sata dnevno, uđu u njihov život, komentiraju objavljene sadržaje, fotografije, zapise i slično. Stvarajući neku vrstu konkurencije u kojoj se poslovni ljudi natječu u prikazivanju materijalnog bogatstva, različitih oblika zabave, statusnih simbola, ostvaruje se mogućnost potpunog uvida u njihov život, a prikazani elementi nisu uvijek i potpuno istiniti. Zbog potreba posla, to je često uljepšana verzija stvarnosti.

Društvene mreže na neki način zamjenjuju medije i svi možemo postati izdavači različitih sadržaja. Ovisno o zanimljivosti tog sadržaja, možemo privlačiti čitatelje i poklonike. U prošlosti, takva vrsta masovne komunikacije nije bila moguća pa su informacije morale proći kroz nekoliko filtera da bi došle u javnost. S tim u vezi, mediji su nekad imali veću moć, ali i danas znatno utječu na kreiranje javnog mnijenja. Dugoročno, u makrookružju, ta pojava utječe na kreiranje mišljenja i vrijednosti u društvu.

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Ostali članci