Kenan Crnkić: Teorija pogrešnih poticaja zbog koje ne postižemo ciljeve

Često nismo svjesni koliko motivacija utječe na uspjeh nekog posla ili odnosa. Teorija pogrešnih poticaja razotkriva što nam je potrebno da ostvarimo cilj, a ne da izazovemo suprotan efekt. Naš kolumnist poziva vas da preispitate poticaje u svim segmentima svog života

Priča o štakorima i poticajima

Švicarski autor i poslovni čovjek Rolf Dobelli u svom bestseleru The Art of Thinking Clearly: Better Thinking, Better Decisions navodi izuzetno zanimljivu, ali i poučnu kratku priču o poticajima.

Jednom prilikom francuska kolonijalna vlast u Hanoju donijela je zakon po kojemu će za svakog mrtvoga štakora donosiocu biti isplaćeno 50 dolara.
Cilj je bio istrijebiti štakore.
No rezultat je bio da je taj zakon potaknuo masovno uzgajanje štakora.
Dakle, cilj je bio ispravan, ali ne i poticaj, a to je proizvelo kontraefekt.

Ljudi reagiraju na poticaj u kojem prepoznaju interes

Ljudi vođeni vlastitim interesom brzo su došli na ideju da donesu što više štakora jer što ih više donesu, to će više novca dobiti. Razmišljajući kako da taj cilj ostvare što jednostavnije i uz što manje rada i napora, umjesto da ih love i istrijebe ‒ što je bio primarni motiv i poticaj vlasti koja je donijela ovaj zakon ‒ počeli su ih uzgajati i naplaćivati kao da su ulovljeni. Time su drastično povećavali svoj profit, a vlast, unatoč uvećanim plaćanjima, nije ni izbliza ostvarila planirani cilj. Kad malo bolje razmislimo, u tome nema ničega čudnog.

Psihološki gledano, ljudi primarno reagiraju na poticaj u kojemu prepoznaju vlastiti interes, a ne i cilj koji stoji iza njega. A ono u čemu se dobar sustav razlikuje od lošega jest da dobar sustav uspijeva kvalitetno uskladiti poticaj i cilj.

kenan crnkićDr. Kenan Crnkić, autor bestselera o uspjehu i sreći, transformacijski govornik i coach; www.kenancrnkicacademy.comDonošenje odluka

Dobar je i primjer iz Staroga Rima, gdje je jedan graditelj mosta morao prilikom puštanja mosta u promet i svakog tržnoga dana do kraja života stajati ispod njegova luka dok masa ljudi prolazi i kliče mu čestitajući mu na pothvatu.

S takvim zadatkom usklađen je njegov poticaj, tj. njegova želja da za života napravi most koji nosi njegovo ime. Graditelj je na taj način postao prepoznat u javnosti, a ostvario se i cilj vlasti i naroda da taj most dugoročno bude stabilan i siguran.

Stoga, ako vas čudi ponašanje ljudi, organizacija vlasti ili pak cjelokupnog društva, kad je riječ o donošenju određenih odluka, zapitajte se kakav se sustav poticaja krije iza njihovih postupaka.

Neki znanstvenici tvrde da se više od 90 posto svih uzaludnih napora, promašenih planova, reformi, agendi i sličnog mogu objasniti teorijom pogrešnih ili pretjeranih poticaja.

Neusklađenost cilja i poticaja uzrok svih nevolja

Neusklađenost poticaja i cilja uzrok je svih nevolja u osobnome životu, poslu, politici i društvu općenito. Zato smatram da se odvjetnike, savjetnike i liječnike ne treba plaćati ni po rashodima, ni po satu, nego isključivo i jedino prema unaprijed dogovorenom i postignutom željenom rezultatu. Po tom istom principu, svoga frizera nemojte pitati: „Trebam li se šišati?“

Prema jednoj šaljivoj, ali istinitoj predaji, američki investitor Charlie Munger posjetio je prodavaonicu ribolovnog pribora. Zastao je ispred jedne police, uzeo izuzetno privlačan plastični mamac koji mu je odmah zapeo za oko i kad je već odlučio kupiti ga, usput je upitao vlasnika: „Reci mi, trzaju li zaista ribe na njega?“ Prodavač se nasmijao i odgovorio mu: „Charlie, mi ne prodajemo mamac ribama.“

Čuvajte se pogrešnih poticaja, a dok ovo čitate, zapitajte se jesu li poticaji u bilo kojem segmentu vašeg života usklađeni s onim što zaista želite? U tom naizgled jednostavnom pitanju krije se ključ istinskog uspjeha i sreće.

Dr. Kenan Crnkić

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci