Zašto je dugotrajno sjedenje opasno za zdravlje

Prema rezultatima opsežnog istraživanja Sveučilišta u Loughboroughu objavljenima 2012. godine, temeljenim na 18 studija u kojima su istražene navike gotovo 800 tisuća britanskih ispitanika, dugotrajno sjedenje povećava rizik nastanka dijabetesa za 112 posto, a vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih oboljenja, primjerice, za gotovo 150 posto

Za radnim stolom

Kad sjedimo, pojašnjava kineziterapeutkinja Kristina Stanić, mi zapravo sjedimo na vlastitom probavnom sustavu, pritišćemo ga i usporavamo metaboličke procese. Sjedimo, zapravo, na svim organima u zdjelici, a istovremeno, pognutih ramena i glave, pritišćemo i srce, odnosno pluća -  sami sebi onemogućujemo da dišemo punim kapacitetom. „Sve je to dobra podloga za razvoj bolesti različitih sustava u organizmu.

Ako plućima onemogućite pravilan protok, redovitu izmjenu zraka – a pogrbljeni za radnim stolom ili zavaljeni na svom kauču to sigurno činite – dugoročno se ni vašem tijelu to neće sviđati. Zato, ako već morate biti pred računalom ili televizorom, nagnite se naprijed ispravljenih leđa“, savjetuje kineziterapeutkinja. „Svakih pola sata ustanite i prošećite, a svakih 45 minuta promijenite visinu svog radnog stolca“, nadovezuje se dr. Kuvalja.

To znači da sjedalo treba, ako je pomično, podići za desetak centimetara, onda ga ponovo spustiti, i tako do kraja radnog vremena. „Na taj će se način“, pojašnjava liječnik, „promijeniti kut pod kojim se kralježnica nalazi te će se aktivirati i različiti mišići. Učestalo tijekom radnog vremena pomičite zaslon računala na različite strane, čime ćete promijeniti i položaj vrata.“

Ustanite i prošećite tijekom reklama

Jedan od voditelja velikog britanskog istraživanja o sjedilačkom načinu života, prof. Stuart Biddle, upozorava, međutim, kako umjerena aktivnost pet puta tjedno po pola sata nije dovoljna ako ostatak vremena dok smo budni provedemo sjedeći. Svako sjedenje, ako je moguće, treba zamijeniti stajanjem ili hodanjem. Kad nam, primjerice, na poslu zazvoni mobitel, hodajmo dok razgovaramo, no ne tako što ćemo telefon držati s glavom nagnutom prema ramenu.

Pauze za kavu provedimo na nogama, jednako tako i sastanke, a poželjno bi bilo računalo na neko vrijeme podići na višu razinu pa raditi stojećke. Umjesto da kolegi u susjednoj sobi ili na drugom katu telefoniramo ili poruke šaljemo e-mailom, prošećimo do njega, savjetuje Biddle, dodajući i to kako bismo ubuduće trebali biti zahvalni ako u autobusu ili tramvaju ne pronađemo slobodno sjedalo. Gledamo li televiziju, profesorova je preporuka, svaki reklamni blok treba iskoristiti za dizanje s kauča i obavljanje neke druge aktivnosti.

Gabrijela Pajić

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci