Pokrenite se!

Današnji stil života često nije blagonaklon prema vašem tijelu. Iako neprestano jurimo, rijetko koristimo noge, a srce nam brzo kuca češće zbog stresa nego zbog fizičkog napora. Mnogi će reći da nemaju vremena za redovitu tjelovježbu, no što kad ona ne bi bila jedini način da poboljšamo svoje fizičko i psihičko zdravlje? Svoje tijelo možete njegovati i malim promjenama svakodnevnih navika. Istraživanja pokazuju da zdravlje i vitalnost možemo sačuvati načinom na koji sjedimo, načinom na koji kontaktiramo s kolegama ili putujemo na posao

Iako je čovjek predodređen za pokret, za različite i raznolike aktivnosti koje će svaki mišić održavati živim, a time i cjelokupni organizam zdravim, civilizacijski je „napredak“ mnoge od nas bacio u sjedilački način života. Takav nam život crpi tjelesnu i psihičku snagu, širom otvarajući vrata zdravstvenim problemima.

Umjerena aktivnost

Da bi bilo zdravo i poletno, tijelo čovjek ne treba nužno intenzivnu tjelovježbu, nego umjerenu, ali kontinuiranu aktivnost. Znanstveno potkrijepljene smjernice kažu da su nam potrebna dva i pol sata umjerene tjelesne aktivnosti svakoga tjedna, zahvaljujući kojima ćemo pod kontrolom imati svoju težinu, kao i visoki krvni tlak, dijabetes, osteoporozu, kardiovaskularne bolesti, probavne probleme, ali i anksioznost i depresiju.

Umjerenom tjelesnom aktivnošću smatraju se, među ostalim, žustrije hodanje, vožnja bicikla po ravnom ili blago brdovitom terenu, pješačenje u brda, lagano plivanje, ali i, primjerice, uspinjanje stubama, kao i vrtlarenje. Ili kako to jednostavno objašnjavaju stručnjaci Američkog društva za srce (American Heart Association), umjerena je tjelesna aktivnost svaka ona tijekom koje ćemo uspijevati s nekim razgovarati, ali ne i pjevati! Treba li nam nakon takve aktinosti više od deset minuta da dođemo do daha, znači da smo pretjerali i da moramo usporiti tempo.

Dva i pol sata

Preporučena dva i pol sata neke tjelovježbe tjedno, dodaju liječnici, može se rasporediti na pet dana, u pet epizoda od pola sata. „Najvažnije je u svakoj se toj ‘epizodi’ baviti različitim aktivnostima kako bi se aktivirale sve mišićne grupe – jedan dan, primjerice, možemo brzo hodati, bilo na povratku s posla ili u slobodno popodne, drugi dan voziti bicikl, treći dan plivati, vikendom šetati u brda. Čovjek se, što god odabrao, mora gibati, u protivnom svaki naš mišić gubi snagu i mi kop­nimo.

Ilustrativno rečeno, lijep, veliki balon stalno će biti lijep samo ako s vremena na vrijeme u njega upuhnemo dodatnu količinu zraka. Ako to ne činimo, balon će se ispuhati, nestati, a jednako je tako i s našim tijelom“, ističe dr. Slobodan Kuvalja iz Cybex centra za izokinetičku dijagnostiku i rehabilitaciju mišića i zglobova. Kod svake je aktivnosti, napominje, kontinuitet daleko važniji od intenziteta, što znači da rezultate ne trebamo očekivati već nakon nekoliko dana, ali kad ih, nakon nekoliko tjedana, ipak dočekamo, takvima ih dugoročno trebamo i održavati.

Gabrijela Pajić

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci