Sportskim hodanjem do vitalnosti

Hodanje je najjednostavnija i čovjeku najprirodnija tjelesna aktivnost. Uvijek dostupna i besplatna. Poboljšava kondiciju, izgradnju mišića i opće zdravstveno stanje, a osim brojnih blagodati za tijelo, hodanje u prirodi je i meditativna aktivnost koja rasterećuje um i poboljšava raspoloženje. Premda je svako pješačenje dobrodošlo, šetnja s noge na nogu ne nosi toliko dobrobiti kao brzi hod, lagano planinarenje ili nordijsko hodanje sa štapovima. Usvojite nekoliko pravila sportskog hodanja i laganim korakom krenite put zdravlja i unutarnjeg mira

Hodanje djeluje poput superhrane – snaži organizam, revitalizira i štiti od bolesti, a usto je besplatno i uvijek dostupno, bez obzira na to gdje se nalazili ili koliko godina imali. Još je Hipokrat u svojim pionirskim istraživanjima, promatrajući ljude i njihove životne navike (jer je vjerovao da je nemoguće razumjeti bolest bez poznavanja osobe u cijelosti), zaključio da ljudi koji se ne kreću postaju zdepasti, imaju opuštenije mišiće te da češće obolijevaju. Zato je pacijentima često propisivao vježbanje.

I danas je znana njegova izreka da je šetnja naš najbolji lijek, što gotovo 2000 godina poslije znanost potvrđuje brojnim istraživanjima. Primjerice, studija provedena na skupini muškarca, objavljena u časopisu Medicine & Science in Sports and Exercise pokazala je da tri petominutne šetnje tijekom tri sata sjedenja poništavaju štetne učinke sjedenja.

Hodači dulje žive

Dakle, vježbanje nije jedini put ka zdravlju, što je dobra vijest za sve koji ne preferiraju fitness ili trčanje: „Prednost hodanja u odnosu na druge tjelesne aktivnosti je u tome što ono ne mora biti ni intenzivno ni dugotrajno da bi bilo korisno za zdravlje. Osim toga, to je najjednostavnija i čovjeku prirođena tjelesna aktivnost koja se može provoditi na gotovo svakom mjestu“, objašnjava zagrebačka fizijatrica Blaženka Nekić.

Je li hodanje korisnije od trčanja?

Hodanje preporučuje osobama svih životnih dobi, navodeći njegove prednosti. „Hodanje čuva i poboljšava mišićnu masu, pokretljivost i izdržljivost tijela, rad srca, pluća, probavu i cirkulaciju, smanjuje rizik nastanka nekih malignih bolesti, regulira krvni tlak, šećer i masnoće u krvi, potpomaže izgradnju kostiju pa time usporava osteoporozu, regulira tjelesnu težinu, a usto poboljšava psihičko stanje i raspoloženje.“

U dugogodišnjoj studiji objavljenoj u časopisu The New England Journal of Medicine ispitanici (nepušači) od 60 do 80 godina koji su dnevno pješačili više od tri kilometra imali su gotovo dvostruko nižu stopu smrtnosti od onih koji su pješačili manje od 1,5 kilometar dnevno. Novije američko istraživanje to potvrđuje: već 30 minuta hodanja tri puta tjedno smanjuje rizik od preuranjene smrti za čak 50 posto.

Kada govorimo o hodanju, šetnja „s noge na nogu“ s prijateljicom po trgovinama nije aktivnost koja nosi tjelesnu kondiciju i zdravlje. Premda je svako pješačenje dobrodošlo, samo brzo ili sportsko hodanje, planinarenje, hodanje u dubokoj vodi, na pokretnoj traci ili nordijsko hodanje (vidi okvir) donosi najbolje rezultate, a pritom je važno pripaziti na pravilan položaj tijela i tehnike kretanja.

Pravilno držanje

„Dok pješačite, držite se uspravno, a glavu uzdignite tako da je brada paralelna s tlom, pogleda usmjerena 3 - 5 metara ispred sebe. Ramena su pritom lagano opuštena, lopatice spojene, a prsni koš otvoren (za što lakše disanje). I trbušni mišići trebaju biti aktivni i uvlačiti trbuh. Kukove u hodu ne rotirajte 'zavodljivim' pokretima, nego ih držite paralelnima i usmjerenima prema naprijed. Ruke savijte pod kutom od 90 stupnjeva i držite uz tijelo, pa ih ritmično pomičite u ramenima, ovisno o brzini pomicanja nogu.

Sinkroniziranim pokretima ruku i nogu dobit ćete na brzini, ali pripazite da ne rotirate tijelo jer možete ozlijediti donji dio leđa. Pomičite suprotnu ruku u odnosu na nogu kojom ste zakoračili i to u neprestanom ritmu. Stopala moraju biti usporedna, a noga kojom iskoračujete ispružena, ali tako da je koljeno blago savijeno. Stopala također treba pravilno spuštati na zemlju - najprije petu pa potom pritisak postupno prebacivati na prste te se na kraju njima odgurnuti u sljedeći korak“, objašnjava fizijatrica.

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci