Znate li dobiti ono što želite?

Od malih nogu učimo što se smije, a što ne smije. Instinktivno uočavamo kakvo će ponašanje donijeti odobravanje, a koje osudu. Ipak, neke ljude nije lako obuzdati, dok drugi, pak, dopuštaju da pravila uguše njihove potrebe...

Balansiranje između potreba i želja

Uglađeno ponašanje koje nam jamči društvenu prihvaćenost stalno je na ispitu izazovnih životnih situacija. Kora civilizacijskog sloja koju smo učvrstili u procesu odrastanja vrlo je tanka. Ispod nje komešaju se snažne sile nagona i osjećaja. Neke smo pomirili, a neke potisnuli. Ipak, postoje situacije u kojima će isplivati na površinu u obliku svađalačkog ponašanja ili rušilačkog bijesa. Katkad ih potisnemo tako duboko da nas povuku za sobom, ostavljajući na površini umrtvljenost i beznadnost.

Proces u kojem balansiramo između potreba i želja te pravila koja nam jamče prihvaćenost i odobravanje vrlo je složen. Osim naše naravi i snage želja, veliku ulogu u tom procesu ima obitelj u kojoj smo odrastali i vrijednosti koje su nam usadili.

Ohrabreni ili obeshrabreni?

Jesu li nas ohrabrivali da istražujemo svijet i posegnemo za onim što želimo? Možda su nas činili nesigurnima, upozoravajući nas na brojne opasnosti? Možda su nas učili da damo prednost drugima i svoje želje stavimo u drugi plan? Ili su nam svojim ponašanjem pokazali da je važno prvo zadovoljiti svoje potrebe, bez obzira na druge! Osim toga, velik utjecaj ima okružje u kojem živimo, a koje postaje sve složenije kako odrastamo, od škole do poslovne sredine. Naš je zadatak naći svoje mjesto, a cilj pronaći mjesto na kojem ćemo biti sretni.

A bit ćemo sretni ako pronađemo ono sigurno područje u kojem ćemo ispuniti svoje potrebe i želje, a opet ostati unutar propisanih okvira i pravila. Potrebni su kompromisi, na koje jedni spremno pristaju, a drugi im se žestoko opiru. Katkad smo svadljivi, katkad popustljivi. Postići ravnotežu – to je umjetnost življenja.

ženaInstinkt za preživljavanjem

U nama postoji određena odlučnost, nametljivost, odnosno zdrava agresivnost ili instinkt za preživljavanjem. Upozorava nas na opasnosti. Pomaže nam da prepoznamo situacije ili ljude koji bi nam mogli naštetiti. Zdrava agresivnost važna je u procesu samopotvrđivanja. Uz pomoć svojeg nagona za očuvanjem i dokazivanjem, možemo svladavati vanjski svijet i njegove izazove na način koji je za nas siguran. Kad osjetimo da možemo svladati neki izazov, osjećamo snagu i tako stječemo neovisnost. To nam omogućava rast i razvoj.

Prepoznajući svoju snagu, nećemo dopustiti da netko dominira nad nama te da naše potrebe i želje budu potisnute. Zdrava agresivnost podrazumijeva da znamo što želimo i da to tražimo od drugih. Ipak, spremni smo prihvatiti i to da nećemo uvijek moći dobiti sve što želimo, osobito ako to ugrožava druge. To je zrelost u kojoj smo našli ravnotežu.

Dobit ću ono što želim, nitko drugi nije važan

Prejako izražena nagonska priroda očituje se u svađalačkom ponašanju ili agresiji prema drugima. „Dobit ću ono što želim, a nitko drugi nije važan!“ Kad nema svijesti o drugima ili kad je nagon za samodokazivanjem izvan kontrole, svi elementi vlastitog bića iskazuju se bez obzira na druge ljude i na posljedice. Grubi verbalni ili fizički obračun zapravo je naglo oslobađanje vlastitih frustracija.

U tome se često kriju osjećaj nemoći, nepravde, strah od gubitka moći ili kontrole. Obično stradavaju drugi. Svadljivost, a osobito agresivnost, odvaja nas od drugih. Većina će zasigurno izbjegavati druženje sa svađalicama ili s njima održavati samo površne odnose i tako doskočiti izazivanju ljutnje.

Potiskivanje zdrave agresivnosti vodi u depresiju

Ako su okolnosti tijekom odrastanja i života bile sputavajuće, možda su zdrava agresivnost i nagon za preživljavanjem potisnuti duboko u nesvjesne slojeve, poput progonjene životinje. Tada postajemo previše popustljivi, bojimo se tražiti ono što želimo, pa dopuštamo previše onoga što nas ugrožava. Takvo ponašanje može biti i posljedica obiteljskog nasilja koje nesretne žrtve trpe predugo.

Za zamrle instinkte ili preveliku popustljivost, i to nauštrb vlastitih želja i potreba, mogu biti krivi drugi ljudi, situacija u obitelji, sredina u kojoj odrastamo. To mogu biti i traumatični događaji, koji u nama stvaraju nesigurnosti, emotivne povrede, bol i strahove koji nas sputavaju. No iz istih razloga može se aktivirati i neumjerena agresivnost.  

Posljedice potiskivanja nagona za preživljavanjem i zdrave agresivnosti nisu dobre. Zatomljivanje bijesa, nepravde ili potiskivanje želja mogu narušiti fizičko zdravlje. Migrena, čir na želucu, srčani problemi ili bolovi u leđima najčešće su tegobe koje na fizičkoj razini nastaju kao rezultat potisnute ljutnje. Na psihičkoj razini to je depresija, osjećaj nemoći koji vodi u apatiju. Umjesto dokazivanja i razvoja samosvijesti, postajemo žrtve. Tako se odričemo svoje cjelovitosti i udaljavamo se od ravnoteže i sreće kojoj težimo.

Utjecaj Marsa

Kad promatramo dinamiku astroloških znakova po elementima kojima pripadaju, možemo uočiti prirodan način izražavanja agresivnosti, kada ona znači zauzimanje za sebe kako bismo učvrstili identitet, potvrdili se u svijetu i dobili ono što želimo. Planet Mars u astrologiji simbolizira našu fizičku, odnosno instinktivnu narav, sposobnost da se dokažemo, nametnemo svoju volju i dobijemo ono što želimo. On je strast koju ulažemo u cilj koji nam je bitan i vrijedan.

Energije koje simbolizira Mars treba povezati s temeljnim energijama Sunca i Mjeseca kako bismo točno odredili koliko su živi i snažni naši instinkti i nagon za preživljavanjem, te kako ćemo dobiti ono što želimo. Pronađite svoj znak ovdje, a ako slučajno znate u kojem vam je astrološkom znaku postavljen i Mars, dobit ćete potpuniji uvid u svoju nagonsku prirodu.

Senka Ljubić, astrologinja

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensa.hr

Preporučujemo

Ostali članci